Cijena: 54,98 kn (27.01.2011.)
I Kutjevo Syraha za trku ima. I Merlota također 🙂 U podrumu Bartolović brižno je čuvana tajna savršenog omjera ovih dviju skoro pa autohtonih sorti u ovoj kupaži…
U tom poluzajebantskom tonu otvaram butelju bez ikakvih očekivanja. Točim tekućinu jarke rubin crvene boje u kalež. Čini se čak i pomalo magličasta ili moje oči nisu navikle na razmjerno transparentno vino. Ovo bi moglo biti zanimljivo, posebice nakon dva prethodna separatna iskustva s ovim sortama u Benkovačkom kraju 🙂
Šnjof, šnjof?!? Lagano zadimljen nos naslućuje i nježno vino slabijeg do srednjeg tijela, suzdržane i profinjenije voćnosti, dobro ukomponiranih kiselina pa i tanina…
Već prvi gutljaj to i potvrđuje. Slatkaste, ipak ne premekane teksture, više živahno i ležerno. Lagana nota na bačvu koja ne samo da ne smeta već mi se baš svidjela i zaokružila elegantnu aromatičnost ravnomjerno raspoređenu uzduž nepca koje ima sredinu, čest manjak i puno „cjenjenijih“ vina…
Ovo je i savršen pratitelj hrani, ali ne zbog visokih kiselina koje pretpostavljam to i nisu, već zbog uravnotežene strukture i posebno blagih tanina.
Ukupan dojam nadilazi pojedinačne aspekte jer jako mi se svidjelo vino. Još malo sirovo, ali već 3/4 s velikim plusom jer me iznenadilo na ugodan način. Sigurno ću uzeti još koji put.
Smireno, ali puno energije… kao da Kutjevački Zweigelt kipi iz njega… nategnuto bi bilo postavljati pitanje terroira, ali čini se da naznake postoje, s tim da ovo vino definitivno ne bi preporučio Syrah ili Merlot seekerima. Tko traži „sortnost u ekstraktnom izdanju“ možda će je prepoznati i ovdje, ali neće biti oduševljen. Ja hoću.
Dnevnik vinopije 
Hmm… Meni je ovo vino 3 in best case scenario.
Blend Merlota i Syraha mi nekako nije baš legao. Svega je nekako premalo u tom vinu.
Probaj Krauthakerov Syrah 2008 i Zdjelarevićev CMS 2009.
Baš zbog forsiranja vina u smjeru koji već očekujem od Merlota i Syraha, ovaj primjerak me iznenadio. Uskoro baš imam u planu probati dva, tri totalno nekomercijalna vina, koja će mi se baš zato po svojoj prilici jako svidjeti. Tvoj doživljaj očito nije bitno drugačiji od mojeg jer može se reći da je “svega premalo u tom vinu”, jedino sam se ja potrudio pronaći ljepotu baš u tome “manjku” i prilično sam zadoovljan nađenim… slične rekacije su bile kod Babice, još nekih vina u kojima sam uživao jer postoje, premda su daleko od nekih velikih pa čak i poluvelikih vina 🙂 Ja, eto, tražim patuljke, jer velika vina su već pronađena.
meni je ljepota vina u tome ako ga otvorim da ga i popijem…ne nužni isti dan.a da ne ide u lavabo,ženi za kuhanje s cimetom,poklon bratu…ili ne znam več što..bez obzira na cijenu i sortu..ja skroman…tražim malo ljepote..a koji puta tako je nedostižna…heheeh…sve više od toga i ja presretan…. iako u zadnje vrijeme manje više sve meljem pod mlinom..možda i zbog preporuke vina koja se ovdje ocjenjuju pa mi malo lakše u odabiru.
Samo daj, uz dužan oprez 🙂
I quote “Pretjerivanje, pogotovu s alkoholnim pićem, može naškoditi zdravlju i rezultirati nesrečama, stoga konzumirajte umjereno, razumno, nadasve TRIJEZNO!” 🙂
Bar tri pravopisne intervencije učinile bi i ovaj tekst trezvenijim.
Naš ukus samo rijedak dojam bira
I mrzi sve što sliči frazi i pozi.
Tek izabranom srcu zbori lira
I nije pjesma koju viču mnozi.
Vidi se Ifke da si jači od kumčeta, on iako Solarov poznavatelj ipak se zadržao na bjednoj AA rimi, dok ti ipak spretno kombiniraš ABAB.
Neću previše o rimi, možda netko baci i sonet.
Pripremam epopeju u aleksandrincima… od sada Dojmovi u stihu 😉
“Tvoj doživljaj očito nije bitno drugačiji od mojeg jer može se reći da je “svega premalo u tom vinu”, jedino sam se ja potrudio pronaći ljepotu baš u tome “manjku” i prilično sam zadoovljan nađenim… slične rekacije su bile kod Babice, još nekih vina u kojima sam uživao jer postoje, premda su daleko od nekih velikih pa čak i poluvelikih vina Ja, eto, tražim patuljke, jer velika vina su već pronađena.”____________ Majstorski napisano. Svaka cast na formulaciji.
“Naš ukus samo rijedak dojam bira
I mrzi sve što sliči frazi i pozi.
Tek izabranom srcu zbori lira
I nije pjesma koju viču mnozi.”
Ifke, Vi ste Hoelderlin.
Ifke je citator A.G.Matoša…
…i od večeras poznavatelj još jednog Vuininog “patuljka” – plavca malog (nebarikiranog), uz Boeuf bourgignon. Moram sa općinstvom podijelit radost u obliku Iurisovog merlota 2006 koji, dal se digo nakon onog izvjesnog strmopada, il je u pitanju druga bačva, aj don ker, sad je bolji neg ikad. Neloš bijaše i gore spomenuti Zdjelarevićev CMS (mislim 2009), u kojem se fino osjeti i cab i syrah, čini mi se (nije bitno, al zanimljivo mi je). Najlošije mi je pao prekiseli Grabar od Coronice (ubite me, ne znam koja je godina, iz Vrutka je), dugo nisam tak kiselo vino pio…skupo razočarenje.
Ići će uz tripice 🙂
🙂 aaaaa…..ova je dobra. Al da ih cjenovno sparim, morale bi to bit tripice neke superkrave, minimalno pobjednice stočnog sajma u Bjelovaru. Iako, mislim da tu može pomoć jedino prasac, i to u nekom eteričnom, onostranom obliku…..recimo – zaseka.
Vinopija voli zaseku
Svašta voli Vinopija 😉 Između ostalog i vaše komentare. Sve ih uvijek pročitam, ali ne stižem više i sam komentirati koliko bi želio. Dnevnik ima svoj život. Samo raspalite!
Ali kladim se da bi jedna dobra krava iz Gudovca pohrlila nama da nam da svoja crijeva…..kao dobar diplomat kušao bih tripice….kao što engleski lord kuša mozak majmuna u Indiji.
Ali za kraj bi mogli neki tatarski uz to….čak ni ovaj Syrah ne bi bio loš pratitelj…
čuj, herr Župa, ima se za dobar tatarski i boljeg matrijala…mi obično koristimo neki zreliji veltlinac braće austrijanaca ili zreliji chardonnay…..nikako crveno….pogotovo ne ovak neš bezokusno kakve voli Vinopija… 🙂
ifke, ako je iz Vrutka Zdjelarevićev CMS je 2009 berba. Stvarno je solidno vino.
Coronica Grabar… Prekiselo? Hmm… Nisam baš takav dojam stekao kada sam ga pio. Moja butelje je bila direktno iz drvenog sanduka, možda je kod tvoje butelje u pitanju bilo nekvalitetno skladištenje. Moram ponovo otvoriti Grabar… BTW, Grabar je 2007 kao i ostala crna aktualno vina od Coronice.
Mozda je Ifketova bila direktno iz nekvalitetno skladishtenog drvenog sanduka? 😉
Može biti…
Moram ti reći da sam dosta ozbiljno ifketovu kritiku za Coronicin Grabar. Uskoro ću otvoriti novu butelju pa komentar slijedi…
Je, mislim da je 2007 Grabar. I ne vjerujem da je stvar u skladištenju, miris je super, niš nema čudno u vinu, osim te kiseline. Možda je stvar trenutka i mog ph, jer frendu je vino bilo ok. Meni nije, a ne dešava mi se to baš često. Iuris merlot i CMS su mi bili skroz ok. @audiofan, nemoj otvarat vino zbog ovog, nego kad ti se bude pio Grabar, ne želim te na duši… 🙂
Ne, ne, pusti, ja bi bas volio da se ovo rascisti. Stosta je tu sumnjivo… 🙂
🙂 hahahaaa, prasac. Pokušaću bit precizniji: u nahgešmaku se retronazalno pojavljuje aftertaste, al tek na kraju, i isti, dakle naprijed navedeni je ACIDIČAN. (Vinopija, hvala na ovoj zadnjoj riječi). Plju titova točka, ak lažem nevolimtitavolimhitlera… 🙂
nisam siguran da mogu tvrditi autorstvo, ali.. you are most welcome!
Iskreno, kupio bih još jednu bocu za provjeru samog sebe, da je jeftinije. Evo, ravnoteže radi, pohvaliću jedan drugi cab….Veralda 2008 mi se dosta svidio. Oko 120 čuna u Vrutku, al vidim cijena ekipi ovdje ne igra tolko, to se kupuju Grabari na sanduke… 🙂
ifke, poslovni partner i ja smo dobili sanduk Grabara 2007. Svaki uzeo 3 butelje… Pio sam ga u zadnji put u studenom prošle godine. Još dvije butelje su u mom Liebheru. Kako moja bilješka o Grabaru nespominje acidičan aftertaste bio sam malo iznenađen tvojim zapažanjem. Možda je specifična butelja u pitanju? Možda je vino ošlo kvragu lagano? A možda si se i ti prevario u dojmu? Nešto od toga je istina… Kada bude prilika otvoriti ću Grabar ponovo. Baš me zanima kaj bu se dogodilo.
Grabar 2007 ponovo otvoren jučer navečer… Ukratko, odlično vino. To što ifke opisuje kao kiselost bi po meni bila malo veća mineralnost u aftertasteu. Grabar 2007 je(i ne samo po meni) možda najbolji CS u Hrvata. Inaće, moje kratke ocjene za recentne Coronicine radove su:
Grabar 2007 ****
Merlot 2007 ****
Gran Teran 2007 ****-
Gran Malvazija 2008 ****
Malvazija 2009 ***-
Zašto -4 kod Gran Terana 2007? Iako se radi o možda najboljen školovanom teranu u Istri nisam siguran u potencijal za odležavanje ovog vina. Naime, Terani i inaće nisu trajni kao francuske inducirane crne sorte. Znam, ovo mi moglo biti kontraverzno mišeljenje no, moj dojam je da ovaj Gran Teran 2007 neće trajati još 5-6 godina kao što Butković predviđa.
Malo o CS(bilo kojem stvarno dobrom)… CS je malo kiselkast i u svom originalnom izričaju. Upravo te “kiseline” mu daju određenu svježinu i dobar potencijal za odležavanje. Nisam ljubitelj new world popeglanih i premekanih CS-a.
Želite mekši CS? Probajte Cabernet Franc, i to sortno vino a ne cuvee! Evo, mala preporuka od mene Franc Arman Cabernet Franc 2007(dozrijevao u velikoj drvenoj bačvi) cca oko 75kn.
CS nije Merlot. Evo, meni se ne sviđa Beljeov Merlot 2008(da, onaj Decanterov Champ). Neharmonično vino…
Poanta? Ona stara sto ljudi, sto čudi…
“Naime, Terani i inaće nisu trajni kao francuske inducirane crne sorte” __ To mislis opcenito? Ili konkretno u Istri? _____ “CS je malo kiselkast i u svom originalnom izričaju.” ____ a) Koji je to “originalan izricaj” CS-a? b) Da li pod “kiselkast” zapravo mislis “vino s relativno izrazhenim kiselinama”? ___ “Želite mekši CS? Probajte Cabernet Franc” ___ Uffff. Dobro bi zvucalo eventualno kao neka reklama za osvjezavajuce pice ;-)…
audiofane, subjektivnost doživljaja nekog vina je posvemašnja, i uvjetovana raznim čimbenicima u koje ne želim ulaziti sada. Isto tako, ta subjektivnost jest limitirana činjenicom da smo svi homo sapiensi, pa su nam i organi za cuganje dosta slični, što nam daje prostora i temelja za raspravu o vinima. Ti si puno bolji poznavatelj Coronichinog opusa, ali ni to ni ništa na svijetu nemože promijeniti činjenicu da je meni Grabar u odr trenutku i mjestu bio prekiseo. Mineralnost? Mislim da ne. Svojevrsna vitalna kiselina je također ono što, između ostaloga, volim kod caberneta kao sorte. A ovo CS nije Merlot i CF je mekši od CS je poopćavanje koje na ovak smiješnom vinskom tržištu kakvo je naše i nema baš smisla. Koji CS? I koji CF? Najskladnije vino sa najljepšim kiselinama sa hrv. kopna koje sam dosad probao je baš merlot, Iuris 2006, kojeg ovih dana pijemo u potocima.A opet, slažem se da je Beljetov merlot 2008 neharmoničan, kuštrav, sve neš strši i ne sviđa mi se baš. E, sad….zamisli da te neko posluša i slučajno nabavi CS od Buhača, recimo, i Cab. Franc od Bocka ili Tiffanya iz Villanya kojima se muda vuku po vulkanskoj prašini Villany-hegya koja je dosta i blizu Iloka. Inače, naš subjektivno-objektivan odnos prema nekim sortama bi se dobro prodrmao kod jednog ozbiljnog kušanja na neviđeno. Po recimo 5 vina od cs, cf i merlota, recimo, miswlim da bi tu bilo dosta preljuba, hereze i prekrštavanja… 🙂
audifan pretpostavlajm da se bu dogodilo to da kad otvoriš vino da ga buš i spil. ili griješim :))nemam niš protiv acidičnih vina.bijelih naravno…hehe.osim ak ne prelazi sve u okus soli.kod crnih ipak smatram to večom greškom nego da ima malo više sladora.lurisov merlot iz 2007 danas bio 39,98.mini akcija.
madirazza, ja doslovce mrzim polusuha crna vina. Posebno CS. Uvijek mi pada na pamet onaj schrot-Koral CS 2007 koje je namjerno postao polusuh u podrumskim dubinama Benkovače apelacije Badela 1862… Meni osobno jedan od najgorih CS-a u posljednje vrijeme.
madirazza zašto? ..ja sam nekidan uzeo u vrutku rutherforg polusuhi CS i vino je stvarno super (jedina zamjerka je što malo mlohavo ,al pošto je 2004. može mu se oprostiti:) inače sniženo je sa 100 na 70-80 ,ne sjećam se točno
@buonsangue,
Teran u Istri mi se ćini u Istri kao vino sa osrednjim potencijalom za odležavanje. Sam Coronica tvrdi da će Gran Teran 2007 trajati barem 8-10 godina pravilno uskladišten. Ja u to pomalo sumnjam. Claijeva Bastovica 2006 je recimo u solidnom stanju još uvijek-no koliko dugo? Što ti misliš o Istarskom Teranu i njegovom potencijalu za odležavanje? Naravno, tu isključujemo mlade Terane kao Kreljvić CUJ ili Radovan.
__a) Koji je to “originalan izricaj” CS-a?___
Ti bi tu mogao dati puno bolji i konkretniji odgovor od mene. Možda Pauillac? Ili možda bolje Margaux?
__ b) Da li pod “kiselkast” zapravo mislis “vino s relativno izrazhenim kiselinama”?__
Tako nekako… CS voli barrique što može pomalo(ili previše) smiriti te kiseline.
Cabernet Franc? Pomalo podcijenjena sorta po meni…
“__a) Koji je to “originalan izricaj” CS-a?___
Ti bi tu mogao dati puno bolji i konkretniji odgovor od mene. Možda Pauillac? Ili možda bolje Margaux?” ……originalan izričaj? kod najraširenije crne sorte na svijetu? Molim, bez vinskog rasizma… 🙂
@audiofan
Sori na malo duljem odgovoru, no dosta stvari sto si rekao mi se cine ili krivo postavljenima, ili prepojednostavljenima, ili – na ovaj ili onaj nacin – upitnima.
“Teran u Istri mi se ćini u Istri kao vino sa osrednjim potencijalom za odležavanje.”____ Sto je to “teran u Istri”? U cijim rukama? Na kojem polozaju? Na kakvom tlu? Sto/koliko je to tocno “osrednji potencijal za odlezhavanje”? (Obzirom na to da pridjev “osrednji” implicira vrijednosni sud, ovdje polazim od pretpostavke da zapravo zelis reci “srednji potencijal etc.”) Srednji, u odnosu na sto, tj. s cime ga usporedjujemo? I cega je on funkcija? ____ “Sam Coronica tvrdi da će Gran Teran 2007 trajati barem 8-10 godina pravilno uskladišten. Ja u to pomalo sumnjam.” ____ Jedno pitanje i jedan problem. Pitanje: zbog cega zapravo sumnjas u to? Problem: “trajanje” je malkice problematican termin kad se govori o zivotu vina. Sto tocno znaci “trajanje”? Od dobrog vina se ocekuje vise nego da naprosto “traje”. ____ “Claijeva Bastovica 2006 je recimo u solidnom stanju još uvijek-no koliko dugo?” ___ Bojim se, isto tako, da “solidno stanje” ne znaci nista dovoljno konkretno: stvar je s jedne strane subjektivne procjene, s druge pitanje ukusa, a s trece i iskustva. Neki put se pitam koliko ljudi uopce imaju iskustva s vinima koja stare, vinima dok stare, i zrelim ili starim vinima; koliko uopce imaju iskustva s nekim bitnim aspektima evolutivne prirode vina i onime sto ja zovem vinskom dijahronijom. ___ “Što ti misliš o Istarskom Teranu i njegovom potencijalu za odležavanje?”___ Kao prvo, mislim da nacin na koji postavljas i formuliras problem, obzirom na kontekst i temu, nije adekvatan. Pokusat cu najkrace objasniti zasto. Da ja, npr., nekom postavim pitanje “sto mislis o potencijalu odlezhavanja nebbiola iz Serralunge”, pitanje bi imalo smisla samo zato sto takvoj generalizaciji na raspolaganju stoji kriticna masa varijabli na temelju kojih se mogu ostavljati relativno smislene hipoteze i zakljucci. S jedne strane zato jer u pitanjem omedjenom geografskom podrucju postoji vec prilicno duga tradicija vrhunskog vinarenja, dakle ima mnogo velikih majstora za koje se realno moze pretpostaviti da potencijal sorte koriste, razvijaju i izrazavaju do maksimalne mjere. U, dakle, takvima za kvalitetu i ostvarenje potencijala sorte optimalnim uvjetima imamo, osim toga, i pravo bogatstvo “data points” o konkretnim rezultatima nebbiola iz raznih vinograda na podrucju Serralunge u smislu potencijala za odlezhavanje (koji je, uz mnogo drugih stvari, jos i do najdrasticnije moguce mjere funkcija karaktera pojedine berbe… vidish, sve je veoma komplicirano 😉 ). Tek kada su zadovoljeni takvi hipotetski uvjeti, generalizirajuce pitanje koje smo postavili na pocetku uopce ima ikakvog smisla. Pretpostavljam da ne moram isticati jasnu implikaciju da je takvo sto tesko primjeniti na kombinaciju varijabli “Istra” i “teran”. Ukoliko te zanima sto mislim sasvim nacelno o takvom tipu situacije, o “potencijalu terana u Istri” – mutatis mutandis – u globalu mislim isto sto sam na slicno pitanje o drugoj sorti odgovorio ovdje https://vinopija.wordpress.com/2010/07/21/kunjas-posip-2007/
u postovima pod brojem 6 i 16. Kazhem, u globalu. A sad da se vratim na to o cemu, za razliku od nejasno delineiranih sizhea, radije pricam: konkretni primjeri, u ovom slucaju Gran Teran 2007. Osobno sam uvjeren ne samo da je Coronica u pravu, vec da je lagano podcijenio potencijal tog vina za odlezhavanje. Ja bih rekao ladno 15 godina. Ali sad dolazimo do jos jednog problema: moguce je da ces npr. ti u tom vinu u dobi od 15 godina vidjeti za svoje standarde i ukuse tek ciknuto vino, a npr. ja pak zrelo vino koje zasluzuje pazhnju. To pak ima veze s pitanjima koja sam naceo u prethodnom odgovoru u kontekstu Bastovice… ___ “Ti bi tu mogao dati puno bolji i konkretniji odgovor od mene. Možda Pauillac? Ili možda bolje Margaux?”___ Suprotno dojmu koji mozda ostavljam, ne volim se razbacivati imenima “for names’ sake”, koliko god milozvucna ona bila 😉 . Implikacija mog potpitanja tebi zapravo nije bila da imam neki konkretni “tocan odgovor”, vec naprotiv da nisam siguran da bas i postoji jednostavan i jednoznacan odgovor kojim bi se mogla deshifrirati fraza “originalan izricaj CS-a”. Tako formulirana, ona je po mom mishljenju doista puka fraza, bez jednoznacnog ili posebno konkretnog korelata. No, nesto mi govori da je problem u formulaciji, tj. da ti, kad koristis nejednoznacnu i za potrebe preciznog vinskog diskursa problematicnu frazu “originalan izricaj CS-a”, zapravo mislis na nesto sto bismo mogli -za potrebe ove rasprave- tocnije formulirati naprosto kao “bordoshku matricu” ili “bordoshki model”, pa bismo tada svi bar otprilike znali na sto se misli :-).
___ “Tako nekako… CS voli barrique što može pomalo(ili previše) smiriti te kiseline.” _____ “Kiselkast” je, koliko ja znam, u vinskom kontekstu pejorativ i ne znaci isto sto i vino s primjetnim/intenzivnim kiselinama (koje onda moze, ali ne mora, biti “kiselkasto”). A ovo o sorti koja “voli” barrique koji smiruje kiseline me nazalost podsjeca na tip diskursa koji se moze precesto cuti od raznoraznih vinara diljem Hrvatske kojima je manje-vise sve osim jednostavnijih jednadzhbi – visha matematika… _____ “Cabernet Franc? Pomalo podcijenjena sorta po meni…” ___ Gdje i od strane koga?! Zar doista postoje toliko neuvidjavni ljudi?! 😉
Prepojednostavljeno? Ili sam možda u nekim stvarima u krivu? Svakako moguće. Znaš i sam da sa ja još u “vinskoj srednjoj”…
Neke stvari koje si napisao totalno stoje.
CS… Istina, pomalo(ili popuno) sam generalizirao stvari. “Bordoska matrica”… Sviđa mi se ta formulacija.
Teran… Ha! Tu se totalno slažem sa tobom. U threadu o Pošipu si odlično napisao neke stvari.
Evo par terana iz Istre: Coronica Gran Teran 2007, Clai Bastovica 2006, Benvenuti Teran 2007 i Roxanich Teran Re 2006(evo, meni se svi navedeni sviđaju-neki više, neki manje). Jesu li slični? Po meni me. Postoji li “Istarska matrica”(da te malo pokradem…) za Teran? Hmm…
Barrique… He!He! Znao sam da ćeš ovdje intervenirati. Nažalost, samo sam citirao veliku većinu istarskih vinara(posjetio sam in nekolicinu) o barrique i CS-u. No, neki misle da najbolji CS u Istri dolazi iz inoxa.
Cabernet Franc… Same story kao i za barrique. “… Franc je lošija verzija CS-a. Nije čudo da ni Francuzi ne luduju za njim.” Citiram jednog manjeg Istarskog vinara. See the problem?
“Franc lošija verzija CS-a” ?!? Pomalo bezveze se ubacujem u diskusiju, ali samo zato da istaknem nešto na što ste me podsjetili. Bit će da sam već oguglao lagano na ove “apsolute” koje koriste ljudi koji bi trebali znati bolje…
Najviše mi se svidjela jedna istina koju je u nekom komentaru napisao Buonsangue: “A little knowledge is a dangerous thing.” Ne možeš to nekome tko je žrtva svojeg oskudnog znanja objasniti, on mora sam do toga doći, a to je prisutno u svim područjima ljudsje djelatnosti, u moj struci pogotovo, ali tu ću prekinuti ovu upadicu.
Oskudno znanje (jebiga…) samo po sebi i nije toliki problem. Problem nastaje kad se “plodno” spaja s odredjenim “dinamicnijim” kategorijama. Posebno virulentan koktel nastaje kad se oskudno znanje spoji s potrebom da se o svemu i svacemu daju velike i autoritativne apodikticke izjave, te da se na temelju takvog oskudnog znanja izigrava arbitra i shmekera u stvarima o kojima se ne zna dovoljno (neobicno cesta pojava u ovoj sredini, a i inace tipicna za sredine u kojima je rashiren kompleks inferiornosti i odredjeni prezir prema radu i ucenju). Drugi, jos veci, problem jest taj da je oskudno znanje fenomen koji ima vrlo snaznu tendenciju da se, osim u veoma rijetkim slucajevima, pretvori u circulus vitiosus…
Osjećam potrebu precizirati svoj iskaz ovdje. Moja aluzija upravo ide u smjeru da je “nedostatak šire slike” ili “nedostatno znanje” ili inzistiranje na crno-bijeom svijetu opasno… premda i u osobnom primjeru ponekad znam nabaciti nešto u svrhu poticanja diskusije…
Uostalom, osobno možda moram konzultirati neke stručne izvore da argumentiram zašto je teza o CF nasuprot CS blasfemična, ali zdrav razum ili radije osobna kombinirana primjena logike i senzibiliteta reagira takvo nešto kao prihvatljivo. Oosbito općeprihvatljivo. Zato ukazujem na taj manjak “reality check-a” koji izjava da je malo znanja opasno implicira.
“… Franc je lošija verzija CS-a. Nije čudo da ni Francuzi ne luduju za njim.” ___ Dosta tipicno za ovu sredinu. Ako si ga tocno citirao, a, kako sam i sam sreo i “razgovarao” s vishe takvih tipova no sto je dobro za moje zdravlje, imam nazalost jos manje razloga posumnjati u autenticnost citata, mozemo utvrditi sljedece. Radi se o osobi koja je kao “cinjenice” ladno ustvrdila dvije stvari. Jedino je pitanje koja je od te dvije stvari veca nebuloza. Jedino sto uopce nije u pitanju jest da je doticna osoba moron.
… and, yes, I “see the problem”. I’ve been addressing that and other “local” problems in no uncertain terms for quite some time, both here and elsewhere. Not sure when you started reading 😉
I prije svega… “Neke stvari koje si napisao totalno stoje.” ____ Wrong, prijatelju: sve kaj sam napisao totalno stoji. Ak mislis da nekaj ne stoji, slobodno reci, pa da prodiskutiramo…
Kratak komentar od mene o Cabernet Franc-u u globalnom smislu.Vino s nižim razinama tanina i više različitih bobica…ovo razliciti mislim kao da je netko stavio bobice borovnice,maline tu i tamo ponekad i šljiva upadne. 🙂 Cabernet Franc je idealan kandidat za miješanje s drugim sortama (ako nisam upravu slobodno me netko ispravi) kao što su Merlot i Cabernet sauvignon.S moga stajališta razmišljanja itd proizvođač više prodaje Cabernet Franc kao samostojeći, jedna sorta na policama u trgovinama za značajan uspjeh….
Zadnji Cabernet Franc koji sam probao je bio Arman-ov berba 2006.Elegantan, na nosu se osjeti,tamno voce , biljni zacini,okus mu je suh i živ,na kraju se osjeti zaobljenost s gorkim završetkom.+3 od mene dobiva…..
kaj zašto?ne pratim vas više:) meni badel nikad nije bio drag….inaće mi pravilo da kupujem samo vina od vinarije…koja ih i rade i pune..najgora stvar po meni je kad netko puni tuđe vino.. i onda if fura pod svoje…redovito to vidjamo u dučanima..i to su redovito vina u banani…njemci su se za to specijalizirali..kod nas mnogi punili vranac iz uvoza …nema veze s pravim vrancem..
ni meni Badel nije drag……draži mi je Miodrag
Ima kum Župa rješenje……sjebat ćemo Parkera.
Kupit ću ovaj stroj i da vidiš, Veli Jože, 2010, tetrapak 1L pretvorit ću putem ovog stroja u Château Margaux i pakirat ću ga u doypack – kušajte vino na slamku – TO ĆE BITI REVOLUCIJA
Kako? Reći ću ti, lako:
Koristeći se svemirskom, ultrazvučnom tehnologijom, novoizumljeni stroj pretvara bućkuriš u skupocjeno, staro vino u samo 30 minuta.
Britanski izumitelj Casey Jones tvrdi kako je kreirao maleni stroj koji može jeftino vino pretvoriti u vrhunsko koje čak ni ne izaziva mamurluk, piše DailyMail.
Koristeći se svemirskom, ultrazvučnom tehnologijom, stroj pretvara bućkuriš u skupocjeno, staro vino u samo 30 minuta. Izum koji izgleda kao obična kanta za hlađenje vina, na tekućinu djeluje tako što stvara efekt starenja kod molekula vina. Upravo zbog toga jeftino vino u samo pola sata postaje vrhunske kvalitete kao da je stajalo stotinama godina.
Osim na vino, naprava djeluje na svako alkoholno piće čija se kvaliteta povećava starenjem. Izgled i aroma pića je drugačija, bolja, jer je promijenjena njegova kemijska struktura.
Alkohol koji je prošao kroz promjenu u novoizumljenom stroju bubrezi lakše apsorbiraju i zbog toga on ne izaziva mamurluk. Casey Jones vjeruje kako će njegov izum najviše koristiti restoranima koji vino kupuju u velikim količinama i koji će moći kupiti napitak star 2-3 godine i poboljšati njegov okus kako bi mogao parirati starim, zrelim vinima.
Uf a da još izume stroj koji srednjoškolce i manje istarske vinare pretvara u pametne i akademske građane……mislim da tada svijet kakvog poznajemo ne bi imao smisla…..
Ali kaj je tu je, fala ti božek, danas je petek….
Nikada nije kasno da izume stroj…. 🙂
To je za ova vina što izvoze u Kinu 😉
Tako je, ne sushi već chicken teryiaki wine…..