Kunjas, Pošip, 2007.

Cijena: 64,98 kn (19.07.2010.)

Kao jedan od onih koji cijene isključivo vrhunski napravljeno vino sorte Pošip, neke dvije godine unazad sam upravo Kunjasov Pošip doživio kao „best buy“ vino te sorte. Vrhunac bi bio Pošip Marko Polo PZ Čara Korčula i Pošip Korta Katarine koji sam probao u međuvremenu.

Možda baš zbog otvorenog pitanja potencijala ove autohtone korčulanske sorte, odlučio sam se kušati Kunjasov Pošip kao cjenovno pristupačnu varijantu, ali vino godišta 2007. koje može i ne mora biti na očekivanoj razini. Označeno je kao vrhunsko (za razliku od 2008. interesantno) i sa položaja Smokvica na Korčuli.

Već na nosu je to vrlo zrelo vino, aromatskog profila u smjeru slatkogorkog đumbira i mirodija tek s naznakama prošle svježine u obliku kore naranče i limuna.

U ustima ne pokazuje starikavost, ali nedostatak svježine je evidentan. To nadoknađuje ozbiljnom težinom i glicerinskom teksturom, glatkom „ko mačja guza“ rekao bi Đuro.

Kiseline su se dakle potpuno smirile i sasvim su neprimjetne, a isto vrijedi i za naznačenih 13,7% alkohola tako da se čini kako je slador nešto izraženiji, ali u stvari su sve komponente uravnotežene i možda je vino tek sad na vruhuncu?

Skladne strukture, puna tijela i zavodljive aromatičnosti… Pošip koji pokazuje da je sorta koja može lijepo stariti barem na srednje staze. Premda bez svježine, još uvijek slasno i da je preostalo više svježih voćnih komponenti podržanih kiselinama bio bi presretan kušač.

I ovako, sretan sam za 3/4 na skali 0-5. Obiteljska vinarija Kunjašić stvarno obećava.

44 misli o “Kunjas, Pošip, 2007.

  1. Ivan 21/07/2010 / 16:29

    Vrhunac bi bio Pošip Marko Polo PZ Čara Korčula i Pošip Korta Katarine koji sam probao u međuvremenu.

    a da li si probao plenkijev (novi) vrhunski posip sa polozaja iznad makarske? ja sam cuo da je zbilja fenomenalan ali nisam ga jos probao ali planiram ga nabaviti uskoro, nije ni preskup..

  2. Koshpa 21/07/2010 / 18:34

    Meni je bio odlican Krajacicev Posip intrada

  3. buonsangue 21/07/2010 / 20:07

    Nista, izgleda da cu se morati priviknuti na to da je tri godine “starenje na srednje staze”, he he…

  4. vinopija 21/07/2010 / 21:34

    @buonsangue: izgleda da ne mogu pobjeći od “populizma”… ako te ne smeta “mačja guza” neće niti “srednje staze” 🙂 Koji je tvoj stav oko potencijala starenja Pošipa?
    @Ivan & Koshpa: Ni Plenkijev ni Intradu nisam probao za koje vjerujem da su vrhunski…

    • buonsangue 22/07/2010 / 07:09

      Nisam siguran da imam “stav”, jer mi se cini da premalo znam o tome, da bi se nesto “iskristaliziralo”. Iako mislim da sam kushao dobar dio relevantnih proizvodjaca Posipa (a vecinu kushanih i u vishe berbi), neke jos nisam (npr. Plenkovica – iskreno, ocekivanja nisu velika, d’o Bog da se iznenadim…). Dakle, ono sto imam je vise osjecaj i intuicija na temelju kushanog, a taj osjecaj (uopceno i najkrace moguce) kaze a) da u doglednoj buducnosti postoji prostor za jacu stilsku diferencijaciju nekoliko tipova Posipa, b) da ne postoji apsolutno nikakav razlog da Posip ne bi imao solidan, a mozda i vrlo dobar, potencijal starenja (5-15 a mozda i vise godina, ovisno o stilu i ovisno o vinaru), ali da je o tome tesko razgovarati u ovom trenutku, jer mi se cini da samo vinarenje jos uvijek nije ni priblizno na razini eventualnih prirodnih potencijala sto sorte, sto odredjenog broja mogucih terroir-a za tu sortu duz Jadr. obale. Volio bih npr. vidjeti sto bi netko poput Eric Texier-a uspio izvuci od najboljih polozaja na Korculi: cini mi se da bi, nakon nekoliko godina, kako kazu braca Spanjolci – drugi pijevac zapjevao… Evo, to bi ti bio moj odgovor, vec po obicaju kratak i jasan. Kratak kao 100-godisnji rat, a jasan kao blato, he he.

      • Ivan 22/07/2010 / 11:45

        da ne postoji apsolutno nikakav razlog da Posip ne bi imao solidan, a mozda i vrlo dobar, potencijal starenja (5-15 a mozda i vise godina, ovisno o stilu i ovisno o vinaru), ali da je o tome tesko razgovarati u ovom trenutku, jer mi se cini da samo vinarenje jos uvijek nije ni priblizno na razini eventualnih prirodnih potencijala sto sorte, sto odredjenog broja mogucih terroir-a za tu sortu duz Jadr. obale.

        koliko god ovo bilo istina, najbitnija stvar kod starenja i dugotrajnosti (kod 99%) vina je kiselina, tj. njihov omjer i ukupan sadrzaj. posip kao sorta i mjesto (jadran) kao klimatski uvjeti nemaju potenciju nakupljanja i zadrzavanja visih kiselina do pune zrelosti, tj. do berbe tako da gotovo svaki bolji posip u stvari nema dobre i cvrste kiseline, zapravo ih ima premalo i zato relativno brzo gubi potencijal odlezavanja i kakvog-takvog kvalitetnijeg dozrijevanja i odrzavanja vina u boci. vino sa 4-5 g/l kiselina jednostavno ne moze dozrijevati 10 i vise godina, to zna svaki bolji vinar i vinopija i zato su rizlinzi prakticki najbolja bijela sorta/vina sa relativno duzim potencijalom dozrijevanja a sve zahvaljujuci visim kiselinama koje nerijetko iznose i preko 8 g/l..

          • buonsangue 22/07/2010 / 12:36

            Fakat mi nije jasno kak ti moze bit istina i ono kaj sam ja napisao i ovo kaj ti govoris, kad je prakticki u direktnoj suprotnosti???!!!

            • Koshpa 22/07/2010 / 13:07

              Dobro govori Ivan. Vina sa jacim kiselinamai visim alkoholima su generalno podloznija duzem i kvalitetnijem starenju. Jednostavno ti parametri usmjeravaju starenje ka plemenitim notama.

              • vinopija 22/07/2010 / 15:07

                O.K. Ali baš sve isključivo ovisno o kiselinama? Malo je i meni previše crno-bijeli taj stav…

                • buonsangue 22/07/2010 / 15:34

                  Vinopijo, care, u potpunosti si u pravu sto si sumnjicav prema ovim lagano puckoskolskim generalizacijama i simplifikacijama. Ne da mi se sad tu pisat Markove konake, a jos manje raspravljat s ovim deckima koji su, da ostanem bar relativno pristojan, ocito u nekom drugom, kako si i sam rekao – crno-bijelom, filmu i cerecit njihove post-ove. Vruce mi je, idem si u frizider po jedan Charles Heidsieck Mis-en-Cave (degorzhiran taman 2008., before things went awfully pear-shaped in 2009.). Jest da volim ezoteriju, al ne treba prekrizit ni tzv. Les Grands Marques: neke rade izvrstan “classique”…

                  • Koshpa 22/07/2010 / 17:29

                    Uh koji patronizirajuci stav. Pomalo bezbrazno bez obzira tko se krije iza nicka. Ovo gore kaj smo Ivan i ja napisali sigurno stoji, a vi si probajte odvrtit film i prisjetiti starija vina koja ste kusali pa vidite dal je jedno od tih vina imalo barem jedan poviseni paramtar.
                    Visoka kiselina, visoki alkohol su sve prirodni konzervansi.
                    Govorimo o bijelim vinima dakako…

                    • buonsangue 22/07/2010 / 21:23

                      Joooj, tak mi i treba. Kak ide ono “tko sa dijecom lijeze…”. Bez uvrede, molim, jeste vas dvojica mozda s agronomije ili nekog drugog dopisno tecaja vinarenja made in CRO? Naime, zvucite ko na desetke takvih s kojima sam se vec imao cast “razgovarati”, te u procesu i shvatio da tu neke stvari tesko mogu bit puno drugacije nego kaj jesu… Znas ti, prijatelju, sto je patronizirajuce i bezobrazno? Kad presamouvjereno, i ne razmisljajuci, iskljucis mogucnost da je s druge strane komunikacijskog kanala netko tko o tome zna malo vise od tvoja dva labosa, tri podruma i cetiri suze za breg, pa mu ti tragikomicno pocnes savjetovati da si “odvrti film”. Kakvo je uopce tvoje iskustvo s relativno dugovjecnim i znacajno dugovjecnim bijelim vinima? Iz toga na cemu inzistiras je sasvim ocito: nikakvo. Jer da je i minimalno, vec bi odavno naucio da problem s ovim jednostavnim formulama kojima baratas nije u tome da “nisu istina”, vec u tome da su, u mjeri u kojoj jesu istina, nista vise od “baseline-a”, a da odmah nakon toga sve postaje mnogo kompliciranije. Zamisli da si, npr., nogometas. To ti je nesto kao kad iz medjuzonske lige nekim cudom predjes u Ligu Prvaka, pa, iako je najmanji zajednicki nazivnik o osnovnoj nogometnoj tehnici i osnovnoj kontroli lopte jednaka i u medjuzonskoj i u Ligi Prvaka, ti najednom shvatis da ti tvoje bogato medjuzonsko iskustvo na ovoj novoj razini bas i ne pomaze puno. A ako si inteligentni nogometas, vrlo brzo ces uociti da na tom visokom nivou razliku pravi isklucivo sposobnost da se improvizira i virtuozno, po dikatatu veoma kompleksnih i brzih situacija, odstupi od pravila bez da pritom narushish shiru logiku igre. (Dobar dio povijesti civilizacije moze ti se inace promatrati kao serija inteligentnih odgovora i reakcija na situacije u kojima “poznata pravila” zakazhu ili su, zbog kompleksnosti odnosa, neprimjenjiva). Jel ti mozda bas takva relativno dugovjecna ili dugovjecna vina iz svojih vinograda poklanjas sto hrvatskoj sto svjetskoj kulturi vec desetljecima pa sigurno znas o cemu pricas? Jel mozda imas toliko raskosno i siroko degustatorsko iskustvo s dugovjecnim bijelim vinima da se osjecas pozvan nekaj reci o tome? Ni jedno ni drugo,a? Didn’t think so, jer da je bilo jedno bilo drugo, tesko da bi toliko bornirano ustrajao na svojoj simplifikaciji, bez dovoljno sluha i strpljenja za to sto ti netko tko sasvim ocito zna jos i nesto drugo pokusava reci. “Visoka kiselina, visoki alkoholi se sve prirodno konzervansi.” Fala ti puno da si bas meni nasao objasnjavat da je zemlja okrugla, a ne kvadrat. To je, kao sto sam vec pet puta rekao, U NACELU istina, samo daj mi onda odgovori na samo ova dva pitanja: a) mislis da ti takva analitika (visoki alkoholi, visoke kiseline) GARANTIRA relativno dugovjecno vino? b) jel ti neko u skoli ikad skrenuo pozornost na notornu cinjenicu da kod vina izolirane analiticke komponente same po sebi znace malo, a da je medjusobni balans elemenata jedino sto je vazno, elemenata od kojih je zapravo tek manji dio analiticki, a ni tada, u slucaju postojanja takvog balansa, ne moraju uopce biti posebno visoke vrijednosti ? Znas kaj, mogao bi ovak do preksutra, i mogao bi ti tu napisat traktat u kojem ti ukazujem na mnostvo konkretnih “aberacija” od “pravila” u poznatom vinskom svijetu (mozda ne tebi, ali inace opce poznatom), ali, molim te, nemoj se ljutit, imam i drugog posla nego da tu objasnjavam ljudima poput tebe neke stvari koje ocito ili ne zele ili naprosto ne mogu shvatiti. Iskreno, i bez ikakve ironije, pozdravljam i zelim ti sve najbolje!

          • Ivan 22/07/2010 / 22:56

            buonsangue covjece, sta si tako “puko”..!? ja sam se referirao na tvoj post gdje i sam kazes da je upitno da li mogu danasnji posipi tako dugo stajati i kvalitetno dozrijevati a ja sam to probao objasniti sa aspekta kiselina. naravno da je bitna kompletnost i jos stotine drugih uvjeta i razloga, ja nisam nigdje rekao da je nesto crno-bijelo i iskljucivo jer naravno da nije, ja to vrlo dobro znam. starenje vina je izuzetno kompleksan proces i naravno da same kiseline nisu jedini paramter dugotrajnosti u boci, dapace. ali igraju relativno vaznu ulogu u KVALITETI starenja vina! ti mozes svako vino ostaviti u boci da stoji 10 godina ali kakvo ce ono biti to je pitanje, dobit ce neke tercijarne arome, jacu boju, blagu oksidiranost (mozda cak i starikavost o cemu ovise kiseline), kompleksnost, pitkost, smirenost.. ali da bi neko vino bilo uopce za starenje takvog treba biti proizvedeno od pocetka, od rada u vinogradu do rada u podrumu i vjerujem da ti to vrlo dobro znas. sto se tice posipa ja ne vjerujem da bi danas ijedan posip mogao KVALITETNO dozrijevati u boci 15 godina i da bi to bilo pravilo za posip kao sto je pravilo za neka velika crna (ponajprije bordoska) vina. ne smatram se uopce covjekom sa “uskim” pogledima i mogu se o svemu kvalitetno i argumentirano razgovarati i zanimaju me mnoge stvari o kojima drugi niti ne razmisljaju (narocito u vinogradarstvu i vinarstvu) tako da ja nisam nigdje rekao da su kiseline jedini faktor dozrijevanja vina nego sam skrenuo pozornost na to da bi mozda ipak trebale biti vise za neko duze dozrijevanje posipa u boci. eto toliko, bez uvrede ikome.

            • buonsangue 23/07/2010 / 00:40

              Gle, bez uvrede, ali, kao prvo, i osnovno, ovo sto sad pises naprosto uopce bas i nije isto sto si napisao prije. Kao drugo, odgovorio si na moj post citirajuci ga, a da ga nisi bas do kraja shvatio. Ja sam veoma jasno rekao da diskusija o odlezavanju POSTOJECIH Posipa nema nekog prevelikog smisla. Tu se ocito slazemo, to smo i jedan i drugi konstatirali. E, sad, sljedeci korak. Ti se na tu cinjenicu osvrces sljedecim rijecima: “posip kao sorta i mjesto (jadran) kao klimatski uvjeti nemaju potenciju nakupljanja i zadrzavanja visih kiselina do pune zrelosti”. A ja ovako: “samo vinarenje jos uvijek nije ni priblizno na razini eventualnih prirodnih potencijala sto sorte, sto odredjenog broja mogucih terroir-a za tu sortu duz Jadr. obale”. Kiselina, kao sto ti sigurno jako dobro znas ali nisi bas tako tocno napisao, nije, bez obzira na prirodnu predilekciju sorte, iskljucivo funkcija sorte, vec sinergija izmedju sorte, KONKRETNOG TLA/KONKRETNE POZICIJE i KONKRETNE MIKROKLIME na koju opet determinantno utjecu, osim i onkraj opcenitog klimatskog okvira, raznorazne daljnje varijable poput termickih ekskurzija, nadmorske visine itd. A sto si ti napisao? “Posip kao sorta” (OK) i “mjesto Jadran”: kakvo ti je to “mjesto Jadran”? Ti stvarno mislis da se o konkretnom potencijalu neke sorte moze govoriti u kontekstu “mjesta Jadran”, koje je, u najbolju ruku, onaj potpuno opceniti klimatski okvir? I onda mrtav-hladan jednostavno zakljucujes da “sorta Posip” na tom nekom “mjestu Jadran” nema potencijal “nakupljanja i zadrzavanja visih kiselina do pune zrelosti”. Na to ja odgovaram: ma nemoj?! Ukoliko pod “mjesto Jadran” mislis na citav Jadran, tj na sve zone u kojima se Posip pojavljuje, doista nemam pojma kako si dosao do tog zakljucka, obzirom na ocite cinjenice da se: a) desetljecima po velikoj vecini vinograda koji su jos i danas medju dominantnijim izvorima Posipa na sve strane kemijalo i radilo lose i stetno (uglavnom se radilo o socijalistickim zadrugama i slicnim spricachima i artificijalcima), sto dugorocno kontaminira biokemijski balans tla i ambijenta, koji se nakon takvih praksi moraju sustavno sanirati da se postupno vrate u svoj prirodni ekvilibrij i pokazao za sto su ZAPRAVO sposobni (UKLJUCUJUCI I PITANJE TEBI TOLIKO OMILJENIH KISELINA: nadam se da shvacas na sto aludiram, a ako ne, za pocetak kupi neku knjigu od Jamie Goode-a, pa procitaj, a nakon toga otputuj na razgovor s nekim tipa Pierre Larmandier da bi jos bolje shvatio parkticne implikacije) ; b) desetljecima se vinarilo tako kako se vinarilo, mislim da komentar nije potreban, a jasno je (ili bi barem trebalo biti) da za dobivanje dojma o maksimalnom potencijalu nekog vina (sorta + terroir + kultura) nije dovoljno cak ni kompetentno vinarenje, vec je potrebno vrhunsko, inspirirano vinarenje; c) obzirom na prethodno spomenuto, prava identifikacija, diferencijacija i hijerarhizacija (istinski potencijal sorte moras suditi po najvecoj mogucoj vrijednosti, tj. najboljem polozaju, a onda se, ex positivo, pitati zasto drugdje ne moze tako…) polozaja i vinograda je nesto cega nikad nije bilo, a nema jos ni danas. Zakljucak: mi zapravo uopce nemamo bas tocnog pojma o tome koji je potencijal Posipa, ali raznorazne komplicirane analogije s relativno analognim sortama u relativno analognim zonama drugdje (u koje ne kanim ovdje ulaziti, jer bi u tom slucaju fakat morao pocet naplacivat po satu, ko neke moje kolegice u Gajevoj) apsolutno ostavljaju otvorenom bar mogucnost za dobar potencijal u smislu (kao sto sam rekao u svom izvornom post-u) diferencijacije stilova i(!) kvalitete u smislu relativne dugovjecnosti (referiram te na tocan aging bracket koji sam spomenuo u izvornom post-u, jer nije ni proizvoljan ni slucajan…). Ovo sve sto sam sad objasnio i nabrojao nisu teorije koje sam izvuko iz vlastitog dupeta, nego gole cinjenice, a jedini moguci zakljucak je taj koji sam ti sad tu izvukao. A sad, za svaki slucaj, jos jednom tvoj zakljucak: “posip kao sorta i mjesto (jadran) kao klimatski uvjeti nemaju potenciju nakupljanja i zadrzavanja visih kiselina do pune zrelosti”. Dragi prijatelju, brate po Bakhu, ja ne znam jel ti mozda inace sve znas i sve dobro mislis, znam samo ovo sto si konkretno napisao, a to valjda sad i sam vidis u kakvom je odnosu s malo pazljivijom analizom problema: u krivom odnosu. Iako i u tvom prvom i u tvom drugom odgovoru na moje post-ove ima stvari koje stoje, ima nazalost jos i nekih drugih ovakvih lakih i ne bas sasvim osnovanih generalizacija, u koje se ne kanim upustati, koje ne drze vodu, ili pak stvari koje nisu bas toliko same po sebi jasne koliko se tebi cini, bar na temelju onoga sto pises. A sto inace mislis – ne znam. Vjerujem da mislis dobro, ali ne pises – a barem u slucaju mog prvog post-a niti citas – bas najpreciznije, pa nazalost dolazi do nesporazuma. Za kraj, ne znam tocno sto ti znaci to da sam ja navodno “puko”. Kao sto vidis, ne samo da imam dovoljno dobre volje ad maiorem gloriam dei ovdje nekom nesto u nedogled objasnjavati, vec sam i u stanju dosta koncentrirano razmisljati, usredotoceno i pertinentno argumentirati, i precizno pisati. Ako to odgovara tvojoj -ili bilo cijoj- definiciji nekog tko je “puko”, sto se mene tice, neka vam bude! Ziv mi bio!

  5. Luka 22/07/2010 / 09:09

    Ja probao Plenkovićev pošip 2008 i više me razočarao nego mi se nešto svidio. Kao da mu je već prošao vrhunac.( u Metrou sam ga kupio, bila neka akcija, možda nije baš dobro skladišten bio, pa sam imao osjećaj da je već ´pukao´, ne znam..) Nedavno sam pio od Smokvice pošip centurion 2009. i on mi je jako slasan bio, pun, mirisan, odličan.

  6. Koshpa 23/07/2010 / 01:05

    @ buonsangue: jedan MEGA scroll. U preletu sam vidio da ne mijenjas ton vec da i dalje potenciras svoj bahati stav. Ukoliko je toliko bitno tko je s druge strane, onda neka se taj drugi predstavi.
    Ne, nisam s agronomije, nemam niti tecaj za podrumara, nista. Sasvim sam druge struke, hvala na pitanju. Ali upravo ta struka me naucila da postoje pravila i postoje iznimke. Do jednog i drugog se doslo experimentiranjem. Zbog statisticke vecine je pravilo postalo pravilo, a iznimka ostala samo iznimka.
    Vidis ja sam svoja iskustva donio na temelju svog (ne znacajnog) iskustva u podrumarenju i proizvodnji vina. Opet ponavljam, to mi nije struka, ali ipak znam dovoljno da ne dopustam da mi neki virtualni nadrkanovic (tako ce i ostati dok god se ne predstavi) odrzava lekcije, a sam ne posjeduje ni zrno (socijalne) kulture…
    I da ako se vec predstavljas kao starija osoba pa nas “klince” pokusavas blatiti i potencirati nase (ne)znanje i nase (ne)iskustvo, zapitaj se tko je s druge strane ekrana…

    • buonsangue 23/07/2010 / 02:13

      “U preletu sam vidio da ne mijenjas ton vec da i dalje potenciras svoj bahati stav”… Prelet je ovdje, cini mi se, kljucna rijec, he he. Vidim vec na pocetku da o samoj temi, znaci, nemas vise sto korisno dodati, nego se ovo (za razliku od mojih post-ova koji su, svidjao se tebi stil diskursa ili ne, ipak – bar najvecim svojim dijelom – o konkretnoj vinskoj temi) pretvorilo s tvoje strane u totalan ad hominem obracun, bez ikakve pretenzije da se ponovo dotaknes materije. Ne znam govori li to mozda ponestoi o toj ‘socijalnoj kulturi’ na koju se – u nedostatku argumenta – pozivas, ali u svakom slucaju daljnju komunikaciju cini potpuno irelevantnom: bar na ovom – vinskom – forumu. Samo jos jedna stvar: o kakvom ti “predstavljanju” pricas? S koje si ti kruske pao? Mene imas na citavoj seriji real-name wine board-ova i foruma, manje-vise svi znaju kak se zovem i tko sam, i bilo tko me moze privatno kontaktirati (kao sto nemali broj ljudi s razoraznih foruma i jest). Fakat nemam pojma zbog cega bi te zanimalo tko sam, obzirom da ocito bas nemamo mnogo zajednickog, ali ako te bas muci, slobodno se javi na eltvrle@hotmail.com, pa cu ti reci sve sto te zanima. A sada – iskreno – lijep pozdrav!

  7. vinopija 23/07/2010 / 09:59

    XOXOXO! Ovo je stvarno predobro! Koliko energije i žestine!
    Hvala na ovome! Nisam baš previše naučio, jer previše je ego prisutan u iskazima svih triju sudionika ove veličanstvene diskusije.
    @Koshpa – Nije li važnije što netko govori od toga tko govori? Inteligenciji je sadržaj važniji od forme pa čak i od izvora, tvrdim.
    Uživao sam u ovome kako ste isprovocirali čovjeka koji očito itekako zna puno 🙂

    • buonsangue 23/07/2010 / 11:28

      “Nisam baš previše naučio, jer previše je ego prisutan u iskazima svih triju sudionika ove veličanstvene diskusije.” ___ He he! Bar je bilo zabavno! Inace, nazalost, moram se sloziti s tobom, i, koliko god sam se trudio da prvenstveno nesto relevantno kazem o temi, pokrivam se ushima do poda za svoj udio u ego-tripovima na ustrb teme.____ “Nije li važnije što netko govori od toga tko govori? Inteligenciji je sadržaj važniji od forme pa čak i od izvora, tvrdim.” _____ Aleluja! Zahvaljujem na ovoj inteligentnoj konstataciji, zivio ti meni!

    • Koshpa 23/07/2010 / 11:41

      Covjek je sam napisao da se Ivan i ja bavimo generalizacijom i gledamo na vina crno-bijelo. Eh pa bar sam onda od njega ocekivao konkretizaciju i par primjera iz prakse. U principu se slaze s nama jer je i sam naveo da su visoki alkoholi i kiseline “baseline” iliti po hrvatski osnova za dugorocno starenje no kasnije se nadovezuje se puno teksta u kojem nista konkretno ne kaze sto pogoduje starenju vina. Koji jos spojevi? Koji je njihov omjer? Na kraju krajeva ipak se nadam da na stvaranje i starenje vina gleda kao na znanstveni proces za koji je najosnovnije da se moze egzaktno objasniti i prikazati.
      Ja se slazem da sam malo presablonski napisao da su kiseline i alkoholi ti koje pogoduju starenju, ali pritom nisam mislio iskljucivo na te parametre. Opcenito mislim da je sam proces starenja vina jako relativan i poprilicno nesiguran, ali da su visoke kiseline i visoki alkoholi dobra predispozicija za dugorocno dozrijevanje…

      • buonsangue 23/07/2010 / 12:02

        “Na kraju krajeva ipak se nadam da na stvaranje i starenje vina gleda kao na znanstveni proces za koji je najosnovnije da se moze egzaktno objasniti i prikazati.”_____ Unaprijed se ispricavam, ali, najkrace moguce, uopce se ne slazem. Za mene je to, na ovaj nacin formulirano, naprosto netocno i, mogu se ja sad izmotavat i diplomatski formulirat kolko god hocu da ne bih narushio tvoj senzibilitet, ali svjedoci o ne bas preshirokom iskustvu s kategorijom vina o kojoj se raspravlja. Let’s just agree to disagree. (Na hrvatskom: ajde da se slozimo da se naprosto ne slazemo), i gotovo. ______ “Ja se slazem da sam malo presablonski napisao da su kiseline i alkoholi ti koje pogoduju starenju, ali pritom nisam mislio iskljucivo na te parametre.” ____ Opet ta diskrepancija izmedju misljenog i napisanog. Po stoti put: visoke kiseline su svakako nacelna predispozocija za dobro starenje. Ovo s visokim alkoholima je mnogo problematicnije i kompliciranije. I o jednom i o drugom sam stosta u prethodnim post-ovima i napisao, ali ocito ne ono sto bi ti zelio cuti i sto bi se uklopilo u tvoje shvacanje teme, pa zato i mozes reci da “nista konkretno’ ne kazem. “Koji jos spojevi?” Znas sto, ukoliko mislis da u takvim stvarima lezi odgovor, onda ce ti veci dio teme ostati zauvijek prava misterija. Kad bi se stvar doista mogla rijeshiti “kojim jos spojevima” cijeli svijet bi vrvio od velikih, dugovjecnih bijelih vina. Ak ti ni to nije jasno, onda fakat ne znam kaj da ti jos velim. A sad stvarno pozdravljam i zelim ti ugodan vikend!

  8. wineandfood4 23/07/2010 / 11:02

    🙂 🙂 🙂 a je vas lupila ova vručina! 🙂 …a da to zalijemo s jednim mirogojčekom grand cru barrique sur lie passito ’45, navinemo sašu tina i kedžu i zagrljeni pored jutro povraćamo?! 🙂

    • buonsangue 23/07/2010 / 11:30

      “… a da to zalijemo s jednim mirogojčekom grand cru barrique sur lie passito ’45” ___ Chastish?! Zivio ti meni, inspektore!

      • vinopija 23/07/2010 / 14:42

        ali Saša, Tin I Kedžo… moj omiljeni ženski bend…

  9. vinopija 23/07/2010 / 14:40

    Za kraj ću citirati jednog čovjeka…
    “Ja uvijek pokušavam otkriti u čemu je tajna , ne uspjeha, nego dobivanja super finih vina, a čini se da svi rade jednako, a onda otkriješ da .. Si duo faciunt idem non est idem”

    • buonsangue 23/07/2010 / 16:42

      “Si duo faciunt idem non est idem”. Briljantno. End of thread.

    • Koshpa 01/08/2010 / 16:47

      A ti EGO ostani i dalje u ormaru…
      😉

  10. JA 24/07/2010 / 19:14

    ps
    zanimala bi me recenzija Korte Katarine 2008, dosta različita od berbe 2007

    pozdrav

    • vinopija 26/07/2010 / 18:34

      U planu je. Bit će i Plavac Mali vrlo izvjesno… Hvala na komentarima.

  11. ifke 26/07/2010 / 00:15

    Najvažnija stvar koja je potrebna za kvalitetno starenje vina je – protok vremena…. 🙂

    • vinopija 26/07/2010 / 18:38

      Kao i obično, iskričavost kojom pršti ifkeov komantar pogađa suštinu… tako djetinjasto jednostavno, a neprestano izmiče svima nama. Hvala ifke, moj duboki naklon. Molim vjerujte u jamstva našeg uvažavanja. Svima želim dovoljno vremena da isprobaju sve mogućnosti koje samo tijek vremena može učiniti isprobanim 🙂

  12. buonsangue 11/09/2010 / 18:43

    Mali post scriptum ovoj raspravi.
    Bibich, Debit Avantgarde 1999, skradinsko vinogorje.
    Debit u jedanaestoj godini??!!
    Nije vino koje ce svojom kompleksnoscu ikome izvrnuti naglavce citav vinski zivot, ali zasto bi i moralo biti?
    Rekao sam sto nije, a mnogo vaznije mi se cini sto jest: vrlo lijepo izbalansirano, ugodno, s mnogo dostojanstva i autenticnosti dozrijelo vino, koje se trenutno izvrsno pije, te nenametljivo i hramonicno prati prikladno jelo.
    Ovaj Debit u jedanaestoj godini zivota je potpuno zreo, no nema nikakve zurbe: stadij vinske metamorfoze u kojem se trenutno nalazi sugerira stabilnost, koja ce ga, prema mome dojmu, na ovoj razini odrzati jos odredjen broj godina. Uvjeren sam da ce i za 4-5 godina jos uvijek biti u izvrsnoj formi.
    Odlican debit star 15 godina?! Ipak je to oklada koju bi, izvan mozda najuzeg kruga ljudi, rijetko tko prihvatio.
    U vrijeme etiketiranja na butelji deklarirani alkohol: 11,7%.

  13. vinopija 11/09/2010 / 21:07

    Pitam se čuva li i sam vinar još primjerak. Ovo zvuči nevjerojatno, ali zašto ne? Posebno me oduševljava naoko usputna napomena o tada deklariranom postotku alkohola :o) Vidjet ćemo hoće li ta udica oplemeniti dodatno ovu diskusiju. Ja sam potpuno zaboravio na Toretu recimo nahvalivši Kunjasa kao “best buy”. Nego, jel ti ostala još koja boca?

    • buonsangue 11/09/2010 / 22:21

      Ovo sam zapravo post-ao kao n-ti, a ovaj put stvarno prilicno ekstremni (VERY low alcohol for most dry wines, red or white, and a totally unlikely grape variety by most people’s standards), prilog tezi da diskusije zapravo ni nema: bar ne o onome o cemu su ona dvojica htjeli “diskutirati”… Inace, ova boca nije iz mog podruma: kupljena u Bibichevom ducanu u Skradinu pred tjedan dana. Zadovoljstvo kosta oko 150 kunica. Sto se cijene tice, u kontekstu potpuno komicnih cijena nekih njihovih crnih vina (Sangreal Merlot i sto li vec), razumno. U kontekstu raritetne vrijednosti i troskova “arhiviranja”, takodjer razumno. I , najvaznije, u kontekstu kvalitete, prihvatljivo: narocito za ljude koji eventualno imaju “specialised interest” na podrucju relativno opskurnih, a zanimljivih vina. Ovo mi je jedina boca, a necu se truditi ni da nabavim jos, obzirom na to da me ovo vino ionako vise interesiralo kao “case study”, a dalo je odgovore na sva pitanja koja sam mu postavio (odgovori su bili u skladu s ocekivanjima).
      (Hm, meni ni Toreta ni Kunjas bas nisu nesto previse po mom ukusu: relativno OK, ali daleko od bilo cega stvarno markantnog. I dalje stojim pri osjecaju/pretpostavci da je Poship “neisprichana pricha” koja ceka pripovjedaca, he he. Iako, neobicno karizmaticni Misho Poduje mi tvrdi da je Krajancic prije ’94. radio “pravi” Poship: znaci, mozda ipak prica koju samo treba ponovo posteno ispricati…)

      • buonsangue 12/09/2010 / 23:57

        Nakon napomene o niskom deklariranom alkoholu, htio sam, a zaboravio, primjetiti i sljedece: nisu mi dostupni analiticki podaci o kiselinama u ovom konkretnom vinu (a vjerojatno je pitanje sjeca li se toga i sam vinar – uostalom, zasto i bi?), no niti su one u ovom stadiju posebno prominentne, niti je Debit opcenito na glasu kao sorta s tendencijalno posebno izrazhenim kiselinama. (Ovakve su generalizacije nezahvalne, ali, koliko znam, vrijednosti se tipicno krecu oko 5 – 6 g (?).)

        • 3F 13/09/2010 / 09:23

          You proved your point vjerujem 🙂 Ovakva naslađivanja su već… ne znam što su, ali znam što nisu – skromna 😉
          XOXOXOXO

        • filip 03/12/2010 / 13:14

          6,5 gr/lit

  14. buonsangue 30/10/2010 / 20:34

    “(…) For wines do, after all, make their own sort of argument for themselves. But it is an argument, not a conclusion, and wine’s responses to even the most careful questioning are ambiguous at best…suggestions rather than definitions, innuendos rather than proofs. Wine is difficult, confusing, contradictory, and yet wonderful not just despite, but in fact because of those difficulties. Wine is not about easy answers. Those who would attempt to convince you otherwise are not acting in their, or your, best interests.(…)”. Thank you, Mr. Thor Iversen!

  15. JA 02/12/2010 / 19:38

    probao sam berbu 2009, nisam oduševljen

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s