Korlat, Syrah, 2007.

Cijena: 89,90 kn (08.01.2011.)

Nedavno objavljeni dojam za Korlatov Merlot provocirao je čak 118 komentara do ovog trenutka!?! Osobno bi volio da Korlat uspije. Inicijalna ideja i uloženi napori te logika iza projekta, sve to ima smisla. Također se prije kušanja vina trudim biti neopterećen predrasudama i paušalnim ocjenama o bilo kojem velikom proizvođaču pa tako i Badelu.

Međutim, Korlat još nije spreman da bi uživao u njemu.

Vrteći neprozirnu skoro pasta-za-cipele crnu tekućinu jasna ljubičasta odsjaja, prodoran nos škakljaju neki floralni tonovi. Kasnije i zanimljivi začini, možda će netko doživjeti čak i herbalnost ili čak neku vegetalnost. Ono što je sigurno, nos vibrira od intenziteta. Trunku pretoplo (14,8% alc BTW). Voćno, na suzdržan i banalan način. Opojno.

Srk, žvak !?! Čudnovato tijelo. Čvrste acidične kičme, zatim slatkasto-tanični ekstrakt, donekle mesnato, ali ispod očekivanog. Pa ponovo acidičan retrookus uz ljepljive tanine. Još nezrelo i teško za piti unatoč mekoći teksture i naizgled ispoliranosti.

Jednostavno nisam oduševljen, a posebno ne za te novce. Volio bi probati za godinu dana. Trenutno me fascinira kao primjer iznimno punog vina, a opet toliko jednodimenzionalnog.

Mlado. Napeto. Nervozno. Bez finese, ali ponovilo se iskustvo s Merlotom – kad se opusti 24 sata nakon prvog otvaranja, postaje nešto drugo osjetno prihvatljivije zbog čega ne znam kako bi ga „ocijenio“ pa niti neću 😉 Svakako postaje nešto dostojnije.

Vinopiji istraživaču Korlatova vina 2007. predstavljaju kuriozitet prve berbe mladog i nedokučivo perspektivnog položaja. Vina koja će možda dodatnim sazrijevanjem u boci ostvariti dubinu koju kao kupac u budućnosti očekujem.

Oglasi

106 thoughts on “Korlat, Syrah, 2007.

  1. TonYVineYards 26/01/2011 / 13:13

    Gledah Korlat na polici spreman da kupim butelju al nešto me odvuće od te nakane…hm možda bolje da sam odgodio kupnju za sad nakon ovih zabilješki iako moram priznat da imaju zanimljiv dizajn etikete. Drago mi da se blog apdejta redovito. Pratim obavezno!

    • vinopija 27/01/2011 / 11:36

      Bio si suzdržan i napisao “zanimljiv” dizaj. Slobodno priznaj da ti se sviđa 🙂 Meni se sviđa puno više nego sadržaj. ifketu je obrnuto 🙂

  2. audiofan 26/01/2011 / 14:20

    vinopija, potpuno se slažem sa tobom. Meni se niti jedan Korlat ne sviđa. Hoće li biti bolji za godina dana? Iskreno? Sumnjam…

    Pogledajmo ostale Syrahe u Hrvata:

    Trapan Shuluq Syrah 2008
    Festigia Syrah 2008
    Krauhaker Syrah 2008
    Korak Syrah 2008

    Ne navodim Geržinićev i Katunarov jer imam neko čudno mišljenje o njima… Bibich? Hmm… Ne za mene.

    Gore navedenu četvorku svakako probati pa komentirati. Meni se osobno Trapanov Shuluq sviđa više nego Festigia Syrah(koji je prebarikiran no, lako se pije pa su neki prijatelji koji su ga pili kod meni bili oduševljeni njime). Krauthakerov Syrah 2008 je od nedavno na tržištu u 0.75L butelji, meni se sviđa. Korakov mi je također vrlo dobar no, neće sjesti ljubiteljima “new world” stila fruit bombi..

    • vinopija 27/01/2011 / 11:38

      IMa tu još nekih imena od kojih sam jedno ne baš sjajno komentirao ne tako davno 😉 Čak i Jarec-Kure u nekoj kupaži stavlja Syrah. Al, dobro. Mogao je biti Shiraz, što bi tek onda komentirali 😉
      Bibich!?! Jedno ime koje kanim podrobnije proučiti… već neko vrijeme me svrbucka…

      • audiofan 27/01/2011 / 16:43

        Jarec-Kure Cuvee Syrah&Crni Pinot 2009 13.1% alkohola, kvalitetno vino… Konzumirao sam ga prije nekih sat vremena i mogu ti reći da za cijenu(52kn Vrutak) nije loše. No, nije i nešto posebno. Na nosu je dosa svježe i više šnjofa po syrahu nego po crnom pinotu. Boja je isto tako tamna(opet, više syrahovska), pomalo ljubičasta. U ustima je dosta živahno, sočno i oblo. Aftertaste je mekan i pomalo gorkast. Alkohol je manji nego u berbi 2008 i ne dolazi uopće do izražaja.
        Uglavnom, solidno vino.

        BTW, totalno OT. Danas sam po drugi put ima prilike probati Feravino Graševinu Miraz 2009(Vrhunsko, 13.6%). Ukratko, za mene je to razočaranje godine(a tek smo u siječnju 2011…). Svakako probaj. Moja ocjena je u kontekstu MP cijene-114.98kn u Vrutaku. Zamisli, koja se vina mogu kupiti za 115kn(neki su se najeli drekeca)… A neki su kometirali da Korak i Tomac imaju previsoke cijene… U usporedbi sa cijenama koje Feravino traži za Miraz liniju(da vidiš za Char i Frankovku koji izlaze u ljeto, Graševina je sa posebnog položaja Goveđa Glava…) Jaskanci su best buy(po mom vrlo sobnom sudu jer volim vina od Koraka i Tomca).

        • vinopija 28/01/2011 / 10:15

          Veliš Miraz 115 kn ?!? Dobri su… osobito ukoliko je Goveđa Graševina nešto što moram probati kao potvrdu tezi razočaranja godine, tnx a lot 😉
          Možda su uspjeli poštenu Frankovku dobiti napokon?
          Što se tiče Syraha, jučer sam napokon par Bartolovića uzeo i Syrah-Merlot među njima…

          • ifke 28/01/2011 / 14:51

            Hehe….Vinopija, ovo ti je prilika da ustanoviš još jednu rubriku – razočaranja godine, i pokažeš da nisi pristojna tetkica kak se priča po gradu… 🙂 A ak je audiofan u pravu o kvaliteti Miraza, moglo bi sa tog goveđeg položaja slijediti Graševina Razvod 2010, pa Graševina Alimentacija 2011…… hihihi

            • audiofan 28/01/2011 / 18:23

              ifke, nije Graševina Miraz 2009 toliko loša, Dapaće, vino je OK. NO, cijena nije u skladu sa kvalitetom vino-po mom skromnom sudu. 115kn je dosta za vino, posebno za Graševinu. Ukoliko možeš probaj Graševinu Miraz i sam ocijeni vrijedi li te novce. Možda ćeš se složiti sa mnom da se radi o razočaranju godine po pitanju odnosa kvaliteta/cijena. A Feravino kao dio Nexe Grupe nija mali vinar…

              • nepristojni tetak 28/01/2011 / 22:14

                to sam ja, vinopija 🙂
                buhahahaha

        • igor 29/01/2011 / 16:06

          Kazali su za Graševina Miraz da je za svečane prilike i za dar…Malo boli cijena..no, bol je sve slabija i slabija kod mene ljubitelja Graševine.
          audiofan@. ili su se najeli drekeca,a možda su previše uložili u Miraz pa misle da ce im netko vratiti Miraz natrag,a i peru ih marže na Miraz.Probati cu je…pa kud puklo da puklo. 🙂

        • dinko-sminko 18/12/2011 / 17:00

          Slazem se audiofan solidno vino za 35 kn ako ga kupis kod staroga Jareca u podrumu. Isto tako se slazem s tobomu opisu vina, syrah totalno dominira, ne znam o kojem se omjeru radi, syrah naprema c.pinotu ali definitivno syrah dominira. Za preporucit je za probat jos i Jarec-Kure Manzoni iz 2010, ja sa ga probal iz bacve, nije ga ljetos jos flasirao, sjecam se da mi se najvise svidio od svih kusanih vina.

  3. buonsangue 26/01/2011 / 19:36

    Care, ti si fakat NAJJACHI! “Nedokuchivo perspektivni polozaj” i vino koje ce “dodatnim sazrijevanjem mozda ostvariti dubinu”, haaaahaaaaahaaaaa

    • vinopija 27/01/2011 / 11:41

      Narodna poslovica kaže: Ne meću se biseri na cvijeće, već na djevoku koju nitko neće.
      Toliko bi htio da mi se svidi vino da “dubim na trepavicama”. Al ne ide. Bit će to bolje. Korlatovci, jedva čekam berbu 2008.!!!

      • ifke 28/01/2011 / 15:09

        Jesi probo sa autohipnozom ili autogenim treningom? (dub.na trepavicama je odavno dokazano kao neučinkovito). Dakle, ponoviš šes puta frazu “moje nepce ljubi korlatova siraha”, pa šes puta “retrookus mi nije acidičan”, pa šes puta “korlat siraj mi je bolji od mavrotragana eno mu na 4+”, pa šes puta “daj ifketu 2 tisuće eura” ….pa da vidiš rezultata! 🙂 mislim…….zbilja patetičan pokušaj htijenja nekoga da mu se nešto svidi… 🙂

        • vinopija 28/01/2011 / 16:26

          autogeni trening? to je neš kao magnetska rezonanca? To djeluje samo na vampire, na na vinopije.

  4. madiraza 26/01/2011 / 20:05

    ja sam probao samo cabernet sauvignon od Korlata.Svi oko mene su bili oduševljeni.Ja bih rekao da su uspjeli nekako napraviti vino za široke mase.ono što našim crnim vinima fali u odnosu na čileance,australiju,i druga vina”novog svijeta.Kao takvo vino je ok.Iako po meni nema šanše ako igra na tu kartu.Preskupo za karte na koje igra.Bolje da su napravili nešto ipak što priliči tom području i našim vinima.Ali s manje tanina i ribica efekta.Bilo bi super kad bi napokon neko naše crno došlo 70-80 kuna a nudilo ono što nude danas naša precijenjena crna vina za 120-150kn.To bi bio uspkeh.Ovako..ne znam…

    • ifke 26/01/2011 / 23:54

      @madiraza, a koje je to NW vino bolje, a jeftinije od korlat syraha?

      • vinopija 27/01/2011 / 11:42

        Meni je Tabali RESERVA recimo prvo što mi pada na pamet…

  5. ifke 27/01/2011 / 00:55

    Vinopija, slažem se sa svim što si napisao, jedino što sam ja uživao u opojnosti ovog vina. Acidičnost – wtf is that? Što se tiče jednodimenzionalnosti, slažem se, sve 5, al i nije baš da su nas hrvatski crnjaci razmazili svojom profinjenom kompleksnošću. Baš me zanima, uostalom kolko je kompleksna prva berba nekog syraha u donjoj Rhoni. Isto tako, iako sam, cugajući taj korlatov syrah, ustanovio jednodimenzionalnost, skužio sam da mi se ta njegova jedina dimenzija više sviđa nego više njih u mnogim drugim, kompleksnijim vinima.
    Nekak mi se isto čini da ima dosta ljudi koji su a priori nadrkani na sve kaj dolazi iz Badela, te anđeoske firme, koja je direktan krivac začetka mnogih brakova, a kasnije isto tako i spasonosni katalizator raspada istih…… :- …..danas bi cijele generacije trebale uzdignutijeh ruku pjevati po Zabregu: WE ARE CHILDREN OF BADEEEEEL !!!

    • vinopija 27/01/2011 / 11:48

      Ovo što si rekao, ta jedna dimenzija mi se više sviđa nego više njih u drugim vinima… tome nemogu oponirati i to ima težinu. Meni je žao što mi je to previše koncentrat, premalo užitnosti rekao bi Suhi 😉
      Ovo stoji da su svi složni u kritici “velikih” i siguran sam s dobrim razlogom… daleko da sam imun na to, ali kao što sam napisao, nije utjecalo na sadržaj čaše koju sam držao u ruci. Ja želim da mi se vino koje sam uzeo svidi prije nego ga otvorim. Dakle, već na polici sam se odlučio, a bit ćeš sretan uzeo sam baš i par Kalaza :-)))

      • ifke 27/01/2011 / 13:58

        Baš me zanima kak će ti se Kalaz svidjet….nadam se da je među njima sauv 2008, screeeeeaming value po meni i dosad neviđeno u našem gradu. Jučer sam kuso Sivca 2008 (dekl. vrh.), u početku težak, al nakon otvaranja i zagrijavanja postali smo najbolji prijatelji… 🙂 . Meni odlično vino, ne na prvu loptu, ko i inače Kalazova.
        A ovo gore o badelu, naravno da ga izbjegavam ko i svaka poštena inteligencija, radnik i seljak, al sam spreman na svakodnevno preispitivanje svojih predrasuda. Ko i ti, uostalom.

  6. madiraza 27/01/2011 / 11:43

    ifke nisam rekao da su vina NW bolja.I ne mislim to.Naprotiv sva su slična ko jaje jajetu.Samo se bojim kako će proči na tržištu.Da mu je cijena 200kn imao bi šanše.Ili 50 kn.Ovak je u teškom položaju.Nisam ja probao syrah nego cabernet sauvignon.Za 50-60 kn meni su vina od yellow taila savim ok.Tako da ono što sam napisao nije bilo vezano uz syrah nego sauvignon.A vidjet čemo.Za sada naše tržište jako dobro reagira na Korlatova vina.

    • vinopija 27/01/2011 / 11:52

      Pa da, neka je Korlat digao prašinu. Ti si otvorio pitanje logike Dalmatinskog Merlota itd i pozicioniranja na tržištu i dodao bi još nešto u tom smislu… sljedeće berbe dat će velike količine i MPC će biti prepolovljena u budućnosti. Ovo je prema mojem mišljenju čisto cjenovno pozicioniranje za te dane. Mislim da će biti borba između Belja i Korlata, odnosno Agrokorvina i Badela i za sada je Belje u velikoj prednosti prema mojem sudu.

      • igor 27/01/2011 / 12:22

        U nadi je spas…Nadam se da ce se za dobrim vinom prašina dizati..Ja sam za Badel iskreno i otvoreno…Svaka čast izuzetcima u Belju (Graševina 2008 i Merlot 2008 )….

        • vinopija 27/01/2011 / 12:28

          Samo još želim naglasiti jedan aspekt kako ovaj moj iskaz ne bi postao “političko” deklarariranje.
          Upravo i mislim na Beljski vrhunski Merlot i Cabernet Sauvignon nasuprot istim sortama s Korlata… u ovom trenutku nemam dvojbi, ali što će biti kroz 10ak mjeseci ?!? Graševinu doživljavam kao autohtonu sortu bez obzira što je u osnovi talijanski rizling…

    • ifke 27/01/2011 / 14:06

      Bez uvrede, ja za vina od yellow taila ne bi dao ni 20 kn, radije bi kupio 2 Erdingera….. A cjenovna grupa jest malo čudna, u nas je tu rupa. Nezahvalno je prognozirati, al ak sljedeće berbe korlata budu oko 60 kuna, dar-mar….

      • madirza 27/01/2011 / 17:14

        yellow tail po meni nije ništa ni bolji ni lošiji nego druga vina u rangu 50 kn.Gledam sa strane pitkosti .Ne sa stručne strane.To su nijanse.Ostalo stvar okusa,i naravno znanja.Ali za koga je vino radjeno računa se i da nema nekog znanja.E sad.Dučan u Njemačkoj ili SAD ili bilo di na svijetu i situacija: prosječan kupac(bedak),yellow tail 50kn,korlat sauvignon 80-90kn.Pobjednik je?Zaključak.Vino prolazi samo kad nas jer su ostala dalm.crna vina duplo preskupa pa ovo nama izgleda kao neka dobra prilika…Erdingera nisam probao.tak da ne mogu ništa reči.a da ima vina boljih od yellow taila za 50 kn ima.I namjeravam uskoro saznati koja su to…

        • ifke 27/01/2011 / 20:18

          U Njemačkoj Yellow Tail dojde 30 kn, a ne 50, a tamo mu je i mjesto. A ovu priču sa prosječnim kupcem (bedakom) si pojednostavio do ibera. Iz N.svijeta dolaze vina raznih razina cijene i kvalitete, ne znam šta te navelo na ideju da se korlat želi borit baš u rangu Y.T.-a, tj. rangu voćnih vodica. Cab nisam probo, a syrah mi ne liči baš na N.W. već više na ronski tip vina, tak da ne mislim ni da se ekipa iz Badela odlučila za N.W. stil uopće.
          Da je preskupo u evropskim okvirima, je. Skoro sva naša vina jesu. Al ne znam zašto ga uopće stavljaš u taj kontekst, Vrutak je još uvijek u RH.
          Sretno u otkrivanju podugačke liste vina za 50 kn koja su bolja od Y.T.-a!
          Erdinger je pšenično pivo….

          • madiraza 27/01/2011 / 22:32

            erdinger pivo sam pio…ali ne bi kupio onda 2 nego 5 za tu cijenu.Cijene vani ne bi komentirao,kako vina tako ni tehnike ni svega ostaloga jer ja ipak kupujem u Hrvatskoj.Mislim da sam te malo razljutio:)Vjerojatno si u pravu.Ali stvarno sam probao dosta vina iz toga cjenovnog razreda i ne vidim nekakvo veliko odskakanje,neka neotkrivena vina.Ako naletim bit ću jako sretan.Osim toga meni neka vina o kojima se ovdje piše u vrijednosti 70-100 kn ne vrijede ni pet lipa.Počevši od enjingija nadalje.Tak da ne bi o ukusima.Kažem opet,vjerojatno si u pravu ali eto.Zato je forum da i ljudi koji nemaju neko znanje o vinu a ipak su popili puno različtih vina mogu nešto reči.Svoj komentar.Pa čak i ako je nije točan kao možda moj sada.Ali ne uzmi mi za zlo. Y.T. mi prvi pao na pamet.ne dižem ga ja tak u visine kak je ispalo.

            • ifke 28/01/2011 / 15:50

              Ma nisi me razljutio, majstore, ja volim da ima različitih mišljenja, sam da se ne razlikuju puno od mojega… 🙂 Slušaj, saću ti nekaj reć al nemoj to okolo pričat dalje. Nije taj korlat ni meni baš nekaj al je badel meni i jednom tipu čije se prezime rimuje sa Tutković dal po dve kutije otposvake tri sorte zabađabe nebili pronosili naokolo jevanđenje po Korlatu. Pssssst….
              Božemoj, o slobodi komentiranja vina ne treba ni govoriti…
              A glede cjenovnog razreda 50 čuna….ne znam jesi pio šta od ESP Finca antigua, Spier – Savanha, La consulta, San Pedro, bugarski Telish ova nova kaj su došla….

  7. madiraza 28/01/2011 / 17:44

    lijepo kaj se ne srdiš 🙂 bez da lažem.Tutković sa B. I taj se nasisao dobrih vina.hehe.Spiera sam mislio več kupiti sto puta.Ali ne znam kaj me koči.Uvijek mislim da ću se razočarati.I fakat ne znam zašto.Ali obečajem da ću probati .Čak si mi sumnjiv da me cimaš da pijem otrove.heheh.Jel ovak na prvu nisam siguran da su to baš neka vina.heheh.Od San Pedra sam probao gato negro-crno i chard.40-tak kuna.Tak.Bolje za te pare derat buhača od crnih ili tabali od bijelih.Cijena skoro pa ista.10 kn razlike.Telish sam probao davno.I ubrzo ga zamijenio slovenskim quercusom.Iz goriških brda.Tak da je “telek” popušio.Dobra su mi nihova i bijela.Čak rebula bijela od 0,75 je ok.Znaš kaj mislim da je problem.Mislim da sam se zasitio tih vina za 40-50 kn.Morat ću početi manje cugat i probat malo s ljestve od 50-100 kn 🙂

    • ifke 02/02/2011 / 15:06

      Spierov shiraz, crna (dakle ne crvena), etiketa 49 kn, dok ga je bilo u Vrutku, Telishov Pendar (ni njega nema više), španjolska Finca Antigua Tempranillo, La consulta syrah ili cab. Ne kažem da ta vina razvaljuju, ali su bolja od Y.T. i koštaju 50 kn. Mislim, ak te zanima Novi Svijet za te pare. A naravno, Iuris i Buhač od domaćih. Izbor nije baš velik…..do 100 kn se već može nać i finih vina.

  8. finesse 28/01/2011 / 20:51

    kušao sam nedavno tri vina sa Korlata, Merlot, CS i Syrah i u čudu gledao oduševljene? komentare
    baš mi je drago kad vidim da još neki prepoznaju o čemu se tu radi
    koncentracija okusa je prekrasna stvar, ali loza ipak traži uvjete u kojima rado raste i ne “muči” se
    a to je upravo ono što joj se dešava u takvim vinogradima i zato takva koncentracija ne daje vina koja pričaju priču, nego đemove koji mogu fascinirati samo one koji tek otkrivaju vino
    pošto sam imao priliku ista vina kušati kao mlada par mjeseci nakon berbe, Badelovi enolozi su napravili dobar posao, ukrotivši ta mlada vina u ipak pitke koncentrate
    uglavnom, thumbs up za winemaking, ali thumbs down za krivu percepciju kvalitete grožđa

    • buonsangue 28/01/2011 / 21:43

      S interesom sam procitao ovaj intrigantni komentar. Ima, medjutim, u njemu dvije stvari za koje nisam siguran da sam dobro shvatio, pa bih te molio da mi ih, ako imas volje/vremena, malo poblizhe objasnish. a) “koncentracija okusa je prekrasna stvar, ali loza ipak traži uvjete u kojima rado raste i ne “muči” se” ___ Mislis, onako sasvim opcenito? b) “takva koncentracija ne daje vina koja pričaju priču, nego đemove koji mogu fascinirati samo one koji tek otkrivaju vino” ___ Pokushavam shvatiti sto tocno mislis pod “takva koncentracija”. Tip koncentracije koji je rezultat cinjenice da loza raste u uvjetima i na terenu na kojem se “muci”?

    • ifke 29/01/2011 / 02:34

      Ma daaaa…..jasno je….zato su sad na Chateauneufu svi počeli krčit vinograde pod pritiskom Stranke za zaštitu životinja i biljaka od prekomjernog granat…..pardon, mučenja. Oslobodimo grenache koji stoljećima stenje pod okupatorskom francuskom čizmom, željnom visokih sladora!

  9. Filip 29/01/2011 / 01:19

    “koncentracija okusa je prekrasna stvar, ali loza ipak traži uvjete u kojima rado raste i ne “muči” se
    a to je upravo ono što joj se dešava u takvim vinogradima i zato takva koncentracija ne daje vina koja pričaju priču, nego đemove koji mogu fascinirati samo one koji tek otkrivaju vino”

    ja definitivno spadam u potonju kategoriju ,ali vjerujem da ću ovim shirazom ostat oduševljen još dugo vremena..the thing is da vino uglavnom uživam bez neke klope i u takvoj situaciji koncentracija i intenzivnost igraju glavnu ulogu..na tom testu pada velika većina vina koje sam dosad imao prilike probati..nebrojeno puta sam se neugodno iznenadio kad sam probao vino koje sam prethodno konzumirao uz neku klopu (zadnje mi na pamet pada babica štafileo – to vino nije imalo ni gustoće,ni kiselosti,ni slatkoće..čista vodica..i kaj sad meni znači to kaj ,da citiram vinopiju: “Miriši na more, kamen i sol kao malo koji „terroir driven“ Plavac i da ne piše Babica, pomislio bi „Eto izvrsna Plavca!“.” (no hard feelings ,dojam je i dalje užitak za čitati;) ..a to da se loza muči mi baš i nije potpuno jasno ,pa kaj nisu npr. lokacije postup i dingač toliko poznate zbog škrte zemlje koja daje male prinose(uz obilje sunca obv) i da su zbog toga toliko (pre;)cijenjena?!

  10. finesse 29/01/2011 / 15:44

    koncentracija nastala fizikalnim isušivanjem fiziološki nezrelog grožđa ne daje ista vina kao kada grožđe normalno dozrije u uvjetima koji su povoljni za rast i razvoj loze
    kako drugačije objasniti vaše komentare kombinacije grubih tanina (“nezrelo grožđe”), visokih kiselina (“nezrelo grožđe”, visokog vrućeg opojnog alkohola (“zrelo? grožđe”), prezrelih aroma…
    loza ne traži samo sunce da bi dala izvrsno grožđe za izvrsna kompleksna vina
    potrebna su joj i hranjiva i minerali iz tla, voda i normalne temperature koje se značajno razlikuju za sorte

    • buonsangue 29/01/2011 / 18:16

      “Koncentracija nastala fizikalnim isušivanjem fiziološki nezrelog grožđa” ___ Pustimo za trenutak na stranu pitanje fizioloshke zrelosti grozhdja (na to se mozemo vratiti i kasnije), na koji proces tocno mislish kad kazhesh “fizikalno isushivanje”? ____ “kada grožđe normalno dozrije u uvjetima koji su povoljni za rast i razvoj loze” ________ Sto tocno znaci “normalno dozrije”? Koja je “norma”? I za sto? Na sto tocno mislis kad kazes “uvjeti povoljni za rast i razvoj loze”? U kojem smislu povoljni? Obzirom na to da zastupash tezu da zanimljiva/dobra/klasicna vina za naprednije dolaze iz “uvjeta u kojima se loza ne muchi”, moglo bi se zakljuciti da pritom mislish naprosto na uvjete povoljne za nesmetanu/nesputanu proliferaciju vinove loze? ____ “kako drugačije objasniti vaše komentare” ______ Ovo retoricko pitanje prepushtam eventualno drugima, obzirom na to da ja, koji sam ti postavio tih par konkretnih pitanja na koja, cini mi se, ljubazno odgovarash, vina o kojima se radi nisam ni pio, a ni komentirao (a niti razmishljam o sebi u pluralu, uglavnom zato jer me uznemiruje pomisao na to da bi mi se, u tom slucaju, mogle omaknuti razne besmislice, kao da npr. za obicnu tramvajsku voznju do centra grada kupim vishe karata no sto je nuzhno).____ “loza ne traži samo sunce da bi dala izvrsno grožđe za izvrsna kompleksna vina potrebna su joj i hranjiva i minerali iz tla, voda” _____ Cini mi se da to i nije neka narocito ezotericna ili kontroverzna ideja 😉 ____ “i normalne temperature koje se značajno razlikuju za sorte” ____ Opet: sto su to “normalne temperature”? Koja “norma”? I za sto?

  11. finesse 29/01/2011 / 15:50

    ono što odlikuje najbolja svjetska vina od Syraha iz hladnih klima je elegancija, aromatika, mekoća, kompleksnost
    najcjenjeniji Syrah iz vruće klime (down under) je koncentriran, “đemast”, ali i elegantan, mekan i pitak
    upravo je ta elegancija ono što ga krasi, pa je moguće pronaći nevjerojatno kompleksno i aromatski uzbudljivo vino koje nije teško za uživanje, kao što to nekad znaju biti bordoške sorte ili naš Plavac mali

    • buonsangue 29/01/2011 / 18:28

      “ono što odlikuje najbolja svjetska vina od Syraha iz hladnih klima je elegancija, aromatika, mekoća, kompleksnost”____ Kao prvo, izrazi “cold-climate Shiraz” i “warm-climate Shiraz” su fraze koje su nastale za potrebe unutar-australske uporabe: unutar tog konteksta, manje-vishe se tocno zna i razumije koje regije pokriva koja od tih kategorija. U ostatku svijeta, i konkretno u Europi, smislenije se o ovoj relativno kompliciranoj temi razgovarati cim konkretnije. Za pocetak: hladno/toplo je ponekad vrlo relativan pojam. Postoji razlog da se npr. Côte-Rôtie zove tako kako se zove, a neki geografski znatno juzhniji vinogradi npr. la Petite Siberie . Languedoc se, u kontekstu Europe, opcenito smatra za Syrah “toplom klimom”, no mozda bi se iznenadio kad bih ti rekao da su uvjeti u (za proliferaciju vinske loze inace izrazito “nepovoljnim”) vinogradima Marlene Soria u zabiti st-Pargoire opcenito osjetno hladniji od bilo kojeg vinograda u Cornas-u ili Hermitage-u? See my point? Evo ti jos jedan primjer potpune neodredjenosti: govorish o “najboljim svjetskim vinima od Syrah iz hladnih klima”. “Najbolja” za koga? “Najbolja” za shto? Kao sto sigurno dobro znas, ne samo da ne postoji nikakav stvarni globalni konsenzus o tome koji su tocno “najbolji svjetski Syrah iz hladnih klima”, vec se stavise radi o prilicno kontroverznom pitanju. Na koja vina mislis? Na koja sela? Na koje vinograde? Da se potrudish biti malo odredjeniji, lakshe bi se moglo shvatiti sto je -zapravo- tvoja teza, i mogli bi se, vjerujem, smisleno i zanimljivo razgovarati. _____ “elegancija, aromatika, mekoća, kompleksnost” ___ Opet isto: na koja, konkretno, vina mislis? Zar ti se doista cini da se za npr. Guigal-ova La Turque moze reci da je “elegantna”? Zar ti se doista cini da je Verset-ov Cornas “mekan”? Mislis li da su vina Jean-Michel Gerin-a ili mladog Vincent Paris-a, bez obzira na sve drugo sto jesu/nisu, doista tako iznimno “kompleksna”? Ajmo malo, ajde… Malo manje globalnih floskula tipa hladno/toplo, zrelo/nezrelo, shkrta tla/bogata tla, a malo vishe konkretnog razgovora o konkretnim vinima… Jer ova krasna generalizacija koju si formulirao, koliko god mozda sadrzhavala i dio “istine”, nije nista vishe od floskule ciji sastavni dijelovi jedan po jedan pocnu otpadati pri koliziji ako ne s prvim ili drugim, a ono najkasnije s trecim KONKRETNIM VINOM: vino je komplicirana stvar.
      _______ “najcjenjeniji Syrah iz vruće klime (down under) je koncentriran, “đemast”, ali i elegantan, mekan i pitak” ____ Opet isto. Sto je to “najcjenjeniji” australski Syrah? Paradigme se mjenjaju vec bar 30-40 godina: odgovor stvarno ovisi o tome s kim razgovarash. Daleko od toga da npr. u Barossi uopce nema relativno elegantnih i relativno pitkih vina (pa cak i medju onim vidjenijim ili skupljim primjercima), no jos je mnogo dalje od istine moguca tvrdnja da im je to generalna karakteristika. A ukoliko pod “najcjenjeniji Syrah iz vruće klime (down under)” zapravo doslovno podrazumijevash singular i nepotrebno kripticno ukazujes na nesto opce poznato, kao npr. Grange, valjda ti je jasno da je to izrazito nezahvalan primjer za generalizacije bilo o australskom shirazu, bilo o warm-climate shirazu: medju ostalim i zbog toga sto se identitet tog vina, cak ni u smislu tradicije, ne oslanja iskljucivo na Shiraz. Sto se “mekanosti” i “pitkosti” tice, mislis li doista da se mladi Grange (ili, jos gore, nesto poput npr. mladog Wendouree) moze opisati kao “mekan” ili posebno “pitak”? ____ “upravo je ta elegancija ono što ga krasi, pa je moguće pronaći nevjerojatno kompleksno i aromatski uzbudljivo vino koje nije teško za uživanje, kao što to nekad znaju biti bordoške sorte ili naš Plavac mali” ____ Da, i to isto vrijedi i za vina pravljena od jos 590 drugih, uglavnom medjusobno heterogenih, sorti… Generally, I don’t like apologising for simply stating the obvious, ali za kraj bih te, dragi Eskime, zamolio da, ako mozes, ovu moju intervenciju ne shvatis kao nekakav osobni napad ili provokaciju, vec kao moj jubilarni 3,444.773. dobronamjerni pokushaj da taj vinski diskurs i diskusiju, u slucaju da se -kao sto ti jesi – doticemo ozbiljnih vinskih tema, odmaknemo od lijenih, neprecizno formuliranih generalizacija, te u najboljem slucaju napola istinitih, a precesto napola (ili vishe) naprosto netocnih, floskula.

      • ifke 29/01/2011 / 22:23

        🙂 🙂 ja ću rodit…..čovjek očito više voli sjevernija vina…al ne moraš mu odma zato “dragi Eskime”…. 🙂

    • ifke 29/01/2011 / 20:16

      @finesse, sori, al ideja da se vinova loza na Korlatu i sličnim položajima muči ti je prilično bedasta. Da si to reko za pšenicu, povjerovo bih ti….loza je zeru žilavija beštija koja si zna naći put do vode i hrane. Bez te dvije stvari u dovoljnim količinama, lozi je nemoguće postići visoke sladore pa makar kolko sunca imala. Ako raste na podrućju oskudnom vodom, loza to rješava sama, reduciranjem broja grozdova koje će morat nahranit, i to rezultira jačom koncentracijom. Možda ti to smatraš mučenjem, ali većina vinara slini, hlepti, čezne i uzdiše za takvom sirovinom, koju, između ostalog, nastoji dobiti “nasilnim” (oh…opet mučenje) smanjivanjem prinosa u područjima gdje loza “puno veselije” raste… Gdjegod sam čuo da se grožđe otkupljuje, cijena kile uvijek raste sa gradacijom sladora. Još nikad nisam čuo da je nekom Štefu ili Stipi vinar otkupljivač reko: Štef, na žalost grožđe vam je prekoncentrirano i pređemasto. Loza vam se muči!”
      Inače, interesantno da se sad javlja ekipa sa polusuludim idejama, baš me zanima di su bili dok je Vinopija piso o Dingačima, Chateauneuf du Pape i sličnim izmučenim vinima…

      • buonsangue 29/01/2011 / 20:56

        Covjece, totalno je dinamicno ovdje. Nakon sto je nedavno , vidim, svecano otvoren natjecaj za ovogodishnju nagradu “Galeb Dzhonatan Livingston meets Drobisha Cesaric”, sad jos i lik koji autoritativnim tonom tvrdi da s pozicija na kojima se loza “muchi” nemresh dobit stvarno superiorna vina u smislu “finese”. Mislim, neki put se stvarno pitam…

  12. madiraza 29/01/2011 / 21:18

    hehe… sad vidim kak to ovdje funkcionira.vinopija da komentar na vino.ak je sve ok nitko se ne javlja osim padobranaca.ak i on pretjera dobi po prstičima:) a ako je pogodio u sridu sve pet.ali onda padobranci ostaju bez padobrana.za svaku kenjažu dobit će sa malom šibom od ifkea.ali ako su puno kakali onda stiže buonsangue sa batinom ili kablom od pegle:))pa vi kakajte tu…heheh…nije to ništa loše.naprotiv.ali daje ovom blogu ipak ozbiljan štih da ne može baš svaki dati svoj komentar kak hoće i izvuči se.zato ja prduckam pomalo.što od straha što od loših vina 🙂 ispričavam se na prostim riječima

    • ifke 29/01/2011 / 22:10

      e, pazi….al sav taj krvav poso za jedva 500 eura mjesečno kaj nam Vinopija calta. Nekad si pomislim: ma jebem ti pare, ovo je kruh sa sedam kora…..ajde @madiraza,dobar si i bistar momak/djevojka i zato samo deset očenaša, deset zdravomarija i ne griješi više……
      Ili moš to ovako gledat…..svatko ima mozak, jezik, osjetilne stanice….blog nije privatan…Vinopija ima tešku agresivnu narav kolko i Gandhi….dakle svatko dobije priliku reć nešto ako ima šta. A ne vjerujem ni da @Direktor ima šta ni protiv off topic pizdarija ako su dovoljno perverzne… 🙂

  13. madiraza 29/01/2011 / 22:34

    napisao sam dugačku poruku pa mi se izbrisala 😦
    u međuvremenu sam shvatio da možda ima netko nešto pametnije za napisati -a i ne da mi se ponovno pisati.zato sada …ende—skoro—hehe.misao je bila da svatko koga zanima vino mora proči kroz neko razdoblje da to shvati… komentari stručnjaka su potrebni.ali nakon nekog vremena postanu suvišni.kada čovjek izgradi svoj stav.recimo nakon 20 godina ili 5000 butelji…hehe… tak da vas mi pojedinci moramo još neko dulje vrijeme trpit.i vjerovati.zato uživajte i što na um to na drum :))

  14. finesse 30/01/2011 / 00:41

    strast i vino idu zajedno izgleda…
    @buonsangue…wow, impresioniran sam, hvala, drago mi je pročitati nešto novo i proširiti vidike…
    nisam baš neki poznavalac vina…više poznavalac tehnologije…
    drago mi je svaki put kad mogu dobiti iskreno mišljenje ljubitelja i poznavalaca vina
    uostalom, mišljenja su tu i da se mijenjaju
    kao što rekoh, imao sam prilike kušati ta vina dok su bila mlada…a i pohvalio sam daljnji rad enologa na njima
    dakle…mlado vino intenzivne boje, jako grubih tanina, visoke ukupne kiseline i stršeće jabučne, visoki alkohol, nedostatak karakterističnih sortnih aroma, osim možda kod Caberneta, koji je zbog kasnijeg dozrijevanja i sklonosti da duže zadrži pirazinske arome od Merlota, ipak zadržao nešto prepoznatljivog sortnog karaktera
    impresivna sirovina za rad enologa?
    osobno ne bih volio takvo grožđe dobiti za rad s njim
    nije to samo stvar brojki…
    često sam ulazio u vinograd Merlota u sličnim uvjetima kao u Korlatu i kušao grožđe u raznim fazama dozrijevanja
    malo prije nego će “brojke”…ovdje mislim na šećere, kiseline, pH, polifenole, biti “usklađene” i spremne za berbu, grožđe Merlota često ima takvu aromatiku koja me oduševljava…crni dud, borovnica, crni ribiz, malo prije lišće crnog ribiza i papar…ali treba čekati brojeve…ili ne?
    e sad tu nastupa ono “mučenje”…dobro je da je sve dotada loza ograničenog rasta i bujnosti, ali ako tada nedostaje vode, svjetla ili lisne mase, koju loza upravo tada odbaci boreći se i “mučeći” da preživi, “brojevi” nikako da stignu ili prebrzo dođu, a aromatika u dva-tri dana nestane
    loza se “zatvori” čekajući vlagu da završi zriobu…disanje smanji na minimum (ostaje jabučna), kiseline i šećeri rastu jer nesmiljeno kolovoško i rujansko sunce prži i izvlači vodu iz nezaštićenih grozdića
    vezano za Dingač i pojam “mučenja” loze tamo…
    jeste li vidjeli kakav je porast mladih loza na dubokim sedimentnim tlima Dingača?
    ne muči se tamo loza…dapače…raste jako dobro
    postoje i tamo velike razlike, osobito u dubini tala i dozrijevanju
    i dok na većini vinogradarskih položaja kiša prije berbe znači opasnost, na Dingaču znači bolju berbu
    koje vam je godište Plavca bolje? 2003 ili 2005?
    Syrah i prethodna priča? volim tu njegovu osobinu “plastelina” i raznih oblika koje poprima
    netko je spomenuo da očito volim sjeverna vina…jednom Dalmatincu je to kao uvreda 🙂
    ma volim ja svašta…i kisele Rieslinge i “masne” Chardonnaye i aromatične Sauvignone i guste Plavce i nježne Pinote
    ovaj Syrah iz priče mi je jednostavno samo impresivan i “nasilan”
    ali, uostalom, možda i promijenim mišljenje za koji mjesec/godinu

    • ifke 30/01/2011 / 02:19

      Lijep post, @finesse, svaka čast na trudu i vremenu, sad je jasnije na šta si mislio. Par pitanja…..zašto takvo “mučenje” loze ne bi bilo izvjesno i na Banskoj kosi u Baranji u godinama poput 2007? I zašto nebi berba 2010 na Korlatu donijela sasvim drukčije uvjete sazrijevanja nego 2007? Ti si odlučio da je to položaj na kojem će se loza vječno mučiti. Mislim da je mnogima drago što ekipa sa Chateauneufa i Gigondasa ne dijeli tvoje mišljenje. Dapače, mislim da u kraju omeđenom Velebitom, Dinarom i morem leži ooogroman potencijal koji nažalost nikad nećemo u potpunosti iskoristit. Ni približno. I to zbog skorog ulaska u EU. Srce mi se para kad vozim autocestom između Zadar 1 i 2 i Splita i vidim svega 0,5 ha vinograda. Šta misliš šta je raslo na Chateauneufu prije nego je ekipa posadila prvu lozu? I šta misliš jel prvi grenache tamo bio đemast il jebački elegantan?
      Uostalom, akademik Paar ukazuje na neizbježno približavanje novom ledenom dobu. Tak da će se najvjerojatnije naši potomci svađati koji je bolji terroir za riesling…..Korlat ili Dingač 🙂

    • buonsangue 30/01/2011 / 20:18

      Kao prvo, veoma cijenim sto si moju intervenciju shvatio kao poziv na detaljniji dijalog, a ne kao osobnu provokaciju: u manjini si ;-). Kao drugo, cijenim sto si uzeo vremena i dao si truda da poblize objasnish sto si zapravo htio reci.
      S jedne strane, jasnije mi je na sto si mislio. S druge, imam i dalje niz primjedbi na neke stvari koje tvrdish. S trece, izgleda da postoji mnogo stvari oko kojih se zapravo slazhem s tobom, ali si ih ti sam u prvom javljanju u najmanju ruku nejasno formulirao (pitanje “mucenja” loze etc.). S cetvrte, i najzanimljivije, tvoje nove intervencije otvorile su cijeli niz pitanja koja smatram zanimljivima i, u najmanju ruku, malo “otvorenijima” nego sto tvoje intervencije na trenutke sugeriraju.
      Obzirom da se radi o relativno kompliciranim temama koje zahtjevaju nesto vremena, pokusat cu se kroz iducih par dana, koliko mi vrijeme dopusti, osvrnuti na neke od njih. Evo prve…

      • buonsangue 30/01/2011 / 20:20

        “dakle…mlado vino intenzivne boje, jako grubih tanina, visoke ukupne kiseline i stršeće jabučne, visoki alkohol, nedostatak karakterističnih sortnih aroma, osim možda kod Caberneta, koji je zbog kasnijeg dozrijevanja i sklonosti da duže zadrži pirazinske arome od Merlota, ipak zadržao nešto prepoznatljivog sortnog karaktera
        impresivna sirovina za rad enologa?
        osobno ne bih volio takvo grožđe dobiti za rad s njim”
        ______ OK, zamislio sam situaciju. Iz svoje pozicije, kao netko tko nastupa na kraju lanca, kad napravljeno vino konacno dolazi do toga da ispuni svoj krajnji raison d’etre, mogu nacelno reci da ne smatram bas vjerojatnim da bi iz predispozicija koje opisujes moglo nastati vino koje bih ja, ili netko ukusa slicnih mojima, posebno pozhelio piti. (Isto tako, upravo sve sto sam do sada cuo i procitao o tim Korlat vinima, koja – kazhem- jos nisam probao, sasvim je sigurno pridonijelo tome da nisam navrat-nanos odjurio i kupio koju bocu da vidim o cemu se radi. Predrasuda? S jedne strane, svakako – da. S druge strane, vlastito mi iskustvo jednoznacno signalizira da je, obzirom na moj pomalo staromodni ukus 😉 , shansa da mi se vina takve provenijencije, profila i licnog opisa svide – apsolutno minimalna. No, da slobodno parafraziram druga Ifketa, vino me i zanima upravo zato jer mi pruzha idealnu priliku da vlastite predrasude svakodnevno stavljam na kushnju…)

        • buonsangue 30/01/2011 / 20:27

          “nije to samo stvar brojki…
          često sam ulazio u vinograd Merlota u sličnim uvjetima kao u Korlatu i kušao grožđe u raznim fazama dozrijevanja
          malo prije nego će “brojke”…ovdje mislim na šećere, kiseline, pH, polifenole, biti “usklađene” i spremne za berbu, grožđe Merlota često ima takvu aromatiku koja me oduševljava…crni dud, borovnica, crni ribiz, malo prije lišće crnog ribiza i papar…ali treba čekati brojeve…ili ne?” _____________________
          _____ Kao kod citavog mnostva drugih kljucnih vinskih pitanja, ne postoji jedinstven i univerzalan odgovor na pitanje treba li cekati “brojke” ili ne. Ovisi o konkretnoj situaciji, a kolicina potencijalnih varijabli od kojih se moguca situacija sastoji veoma je velika. Kazes da si vise poznavalac “tehnologije”, no poznavalac “vina”. Svima je, naravno, bjelodano da su odredjeni objektivni, fizikalni, izmjerivi faktori podloga na kojoj se odvija vinska igra. No, kod previshe “tehnokratskog” pristupa vinu (govorim opcenito, ne insinuirajuci da je to slucaj i kod tebe, jer mi se to, uostalom, uopce ni ne cini), cesto prisutnog kod “profesionalaca” s niskim ili osrednjim sposobnostima, vrlo cesto dolazi do nepotrebnih simplifikacija i krivih predodzbi, gdje se, zbog slabog razumijevanja, kategorijama koje su orijentativne (ili bar predstavljaju uzhi –ti npr. opisujesh slucaj u kojem “aromatika u dva-tri dana nestane”- ili shiri spektar mogucnosti unutar odredjenog intervala) pocinje baratati kao da su neka jasno definirana, fiksna tocka. Primjer: pojam “fizioloshke zrelosti”. Ljudi s manje iskustva s konkretnom materijom skloni su pomisliti da se radi o preciznom tehnickom terminu koji denotira sasvim konkretnu, savrsheno i do kraja mjerljivu situaciju (privid “znanstvenosti”), sto, naravno, uopce nije slucaj. Radi se o spektru vrijednosti koji s jedne strane omedjuje “nedozrelost/underripening”, a s druge “prezrelost/overripening”. “Fizioloshka zrelost”, dakle, ne samo da nije neka sasvim konkretna tocka u razvoju/zrenju bobice, nego cak ni kao spektar nije tocno i mjerljivo odredjena! Zasto? Zato jer i same kategorije koje bi taj spektar trebale fiksirati, fluktuiraju, te se ne mogu jednoznacno definirati. “Nedozrelo” i “prezrelo” su pojmovi koji na razlicitim mjestima, unutar razlicitih stilova, unutar razlicitih tradicija i kultura, te u odnosu na razlicite sorte, imaju (ponekad i drasticno) drugacija znacenja. Ovdje, dakle, kao primjer naznacavam samo ovu ocitu i jednostavnu okolnost, a da sad u igru jos uvucem i odnose izmedju tzv. fenolicke zrelosti i tzv. shecherne zrelosti (“sugar ripeness”), njihove sinergije i odnos u kojem se nalaze prema opcoj “fizioloshkoj zrelosti”, vjerujem da bih pogubio i ovih par ljudi koji mozda jos citaju. No, poanta je ionako, nadam se, jasna: “fizioloshka zrelost” nije konkretna fiksirana vrijednost ili neki staticki, tocno odredjeni odnos elemenata unutar bobice koja dozrijeva, vec, pojednostavljeno receno, odredjena kolicina mogucnosti i “izbora”.
          A sad se vracam na tvoje pitanje: treba li cekati brojeve? Ovi “izbori” o kojima sam pricao su takodjer funkcija odredjenog broja faktora, od kojih mi prvi na pamet padaju s jedne strane vinareva intencija, a s druge vinareva vjeshtina/iskustvo/verziranost. Ukoliko iskljucimo ekstremno nepovoljne situacije u kojima se materijal “spashava” kako bi se uopce moglo dobiti nesto slicno vinu 😉 , odabir trenutka za branje je s vinareve strane svojevrsna izjava o namjerama. Namjere mogu biti npr. izrazito “autorske”, izrazito komercijalno orijentirane, do vece ili manje mjere ovisne o lokalnoj kulturi i tradiciji, a o vinarevoj verziranosti ovisi koliko ce vjesto namjeru sprovesti u djelo.
          Cesto mi na pamet pada analogija iz svijeta muzike. Partitura predstavlja fizicki “blueprint” neke odredjene kompozicije, nekog muzickog komada, u rukama izvodjaca. Pretpostavimo da komad sam po sebi ima manju ili vecu intrinzicku umjetnicku vrijednost ili potencijal. Pretpostavimo da postoje manje talentirani, osrednji izvodjaci, ali isto tako i vrhunski virtuozi. Prva situacija koju zamishljamo je izvedba nekog minornog muzickog djelca. Osrednji ce ga izvodjac predstaviti manje-vise korektno, drzeci se kao pijan plota zadanosti kodiranih u partituri, a djelce ce i nakon takve izvedbe biti opet, kao prvo, obicno, malo, jadno drvo ;-). Virtuoz ce, svjestan inherentnih limitacija, upregnuti sve svoje resurse, znanje i inspiraciju da iz skromnog predloshka pokusha izvuci ono najbolje, da mozda nevelikim, ali ipak bar u naznakama prisutnim, vrijednostima otvori vishe prostora: osrednje se djelce nece, naravno, cudesno transformirati u velicanstvenu simfoniju, ali ce mu sam “brio” izvedbe velikog virtuoza mozda podariti odredjeni dignitet koji u rukama osrednjeg izvodjaca nije imalo. Druga je situacija ona u kojoj nasha dva izvodjaca pred sebe dobivaju partituru apsolutnog i nedvojbenog remekdjela, samog vrha citave povijesti muzike. Osrednji ce se izvodjac, kao i u prijashnjem slucaju, drzhati partiture, nezgrapno se za nju hvatajuci kao da je plot, a on pijan, iz straha od velicine samog djela, znajuci da je ova muzika dublja od njegovog duha, brzha od njegovih prstiju… i veca od crnih znakova u partituri, koji su sad, jasnije no ikad prije, samo znak, samo trag neceg veceg: no to “vece” osrednji izvodjac nema i nikad nece ni imati, a partitura je bar tu, pred njim, pa ce se njome posluziti da bar prezhivi izvedbu do posljednje note. Nakon njega na scenu stupa veliki virtuoz koji remekdjelo u pitanju toliko dobro i intimno poznaje, toliko ga vec dugo i intenzivno zhivi, da je partitura banalnost koja mu uopce ni ne treba: dovoljno mu je da spusti ruke i poleti s idejom te velike glazbe. A tu nastaje istinska carolija.

          Eto, “finesse”, mog odgovora na tvoje pitanje.

          “Brojke” su ti kao partitura.

          • finesse 30/01/2011 / 21:49

            partitura se sastoji od nota koje su svaka zasebno jasno odredile trajanje i visinu tona, a opet tek zajedno sa ostalim notama daju remek djelo…ili djelce:-)
            e vidiš…ja volim čuti svaki instrument orkestra, a ne da neki instrument stalno” bježi” i preglasno svira svoju dionicu
            a veliki broj naših vinara uporno pušu u preglasni trombon prezrelog grožđa koje onda impresionira većinu slušalaca, ali mene baš “tuče u uši”
            šećer (alkohol), ekstrakt i boja nisu jedini “instrumenti” koje želim slušati
            ako baš moram piti vina od jedne sorte (i takav pristup koliko god bitan za tržište vina, smeta mi jer zaboravlja znanje starih vinogradara koji su “brojke” štimali u vinogradu, a ne u podrumu), onda želim piti Merlot koji jasno kaže da je Merlot, Syrah koji ne pokušava ličiti na Merlot
            možda je to bila i ideja vinara, ali meni je to “suludije” od nekih tvrdnji koje sam iznio
            kako god bilo…s veseljem čekam ponovno kušati novije berbe vina sa Korlata, da opet pobijem sve što sam dosada mislio 🙂

            • buonsangue 30/01/2011 / 22:44

              “partitura se sastoji od nota koje su svaka zasebno jasno odredile trajanje i visinu tona, a opet tek zajedno sa ostalim notama daju remek djelo…ili djelce:-)
              e vidiš…ja volim čuti svaki instrument orkestra, a ne da neki instrument stalno” bježi” i preglasno svira svoju dionicu
              a veliki broj naših vinara uporno pušu u preglasni trombon prezrelog grožđa koje onda impresionira većinu slušalaca, ali mene baš “tuče u uši”
              šećer (alkohol), ekstrakt i boja nisu jedini “instrumenti” koje želim slušati” ___________ Da, naravno. Najbitnija recenica i prava poruka moje prethodne intervencije je upravo ona zadnja, nenapisana. Nisam je ispisao jer sam mislio da je misao sasvim jasna, no svejedno… Partitura je samo partitura. Partitura nije muzika. A muzika nastaje tek kad partituru netko odsvira: loshe, osrednje, dobro, ili izvrsno.
              Nazalost, u rukama veoma velikog broja hrvatskih vinara bi i Oda Radosti zvucala kao posmrtni marsh.
              Na svu srecu, postoje izuzeci.
              Nazalost, malo ih je.

              • vinopija 30/01/2011 / 23:07

                awwwwww… you were so polite, was it really you there?
                :-)))))

                • buonsangue 30/01/2011 / 23:28

                  Yea, that was me and it’s called a polite exchange of views between two guys who both know what they are talking about (although I still couldn’t resist the occasional dig at some of our Pleshivica friends 😉 ). Would you believe it, the evil twin only ever comes on if/when trolling jerks start coming out of the woodwork ;-).

                • buonsangue 30/01/2011 / 23:33

                  P.S. Nemoj rec Ifketu za ovaj blog sta sam stavio link. Frajer je odro Kalaza ko panta pitu…

                  • finesse 31/01/2011 / 09:30

                    very polite indeed…:-)
                    prije nego napišem ijednu kritiku, uvijek istaknem da iza takvih vina, kao i iza Badelovog Korlata stoji puno truda i želje vinara da stvore najbolje vino što mogu
                    isto tako, kako ne poznajem dovoljno vina o kojima pišete, ne bih ih komentirao zasebno
                    ali evo male pričice od prošlog tjedna…
                    tražeći vino koje će mi pratiti nego lagano teleće pečenje i subotnji ručak kupio sam PN od Belja, godište 2008? mislim…
                    jedan od najiskrenijih kušača, nepotkupljivih 😉 i neopterećenih prijašnjim iskustvima…moja žena :-)…ali inače izvrsnog nepca mi je odmah rekla…”mene to vino pali i ubija mi hranu”
                    a eto, meni se svidilo, osim tog detalja, ostali winemaking je jako dobar…i nije me toliko ubijalo 14,2 alkohola koje ima 🙂
                    a možda je jednostavno razlika u tome što sam ja prije pročitao etiketu i “spremno” dočekao tu “vrućinu”
                    da nije tog detalja, siguran sam da bi joj se takvo vino svidjelo
                    a inače je odrasla na Plavcu malom i bio sam iznenađen koliko je brzo prihvatila vina koja sam ja nosio na stol, a i koliko je teško uživala u “koncentratima” koje su nam donosili prijatelji, skupo ih plaćali misleći da ćemo mi takvo vino cijeniti
                    da, cijenim i pažljiv poklon i trud vinogradara i vinara
                    ali…
                    uglavnom…PN sam morao popiti sam, a njoj sam otvorio bocu hrvatskog Caberneta od 12,8% vol., “new world style” recimo, kojeg sam platio dosta manje od PN
                    a možda sam i ja loše birao? možda bi i takav PN mogao biti “zvijezda” večeri po “nevjerojatnoj” prihvatljivoj cijeni, a ja sam ga samo smjestio u krivo vrijeme i mjesto za stolom

                    • buonsangue 31/01/2011 / 16:23

                      “prije nego napišem ijednu kritiku, uvijek istaknem da iza takvih vina, kao i iza Badelovog Korlata stoji puno truda i želje vinara da stvore najbolje vino što mogu”___ Bas lijepo od tebe, uvijek je lijepo paziti na ove izrazhenijeg senzibiliteta 😉 . Ja to vidim malo drugacije: mislim da se nikome ne bih trebao unaprijed ispricavati za vlastito argumentirano i kriticko mishljenje (bilo ono “pozitivno” ili “negativno”) o proizvodu koji mi je taj netko prodao. S jedne strane, placajuci taj proizvod vlastitim novcima, stekao sam u svakom smislu pravo da sudim o njegovoj eventualnoj uporabnoj vrijednosti u vlastitom zhivotu. Povrh toga, sloboda govora i potroshacka prava mi garantiraju da to mishljenje, bez nepotrebnih isprika, imam pravo iznijeti i izvan vlastite dnevne sobe. S druge strane, shiroko i duboko iskustvo s najrazlicitijim vinima daje mi pravo da o vinu koje sam kupio izreknem subjektivni kvalitativni sud. Umjesto da ja budem taj koji se, valjda zbog neke pseudopijetisticke plashljivosti ukorjenjene u ovdashnjoj kulturi, preventivno posipam pepelom, mislim da bi proizvodjacima s preizrazhenom senzibilnoscu na kritiku bilo bi pametnije da s ozbiljnoscu saslushaju sto ja ili netko s usporedivim iskustvom misli, nego da se vrijedjaju.
                      Sto se tice basne o PN, sto da ti kazhem. Kakve li koincidencije, ja sam svojoj zheni (inace velikoj ljubiteljici sorte) neku vecer, onako iz shale, natocio chashu jednog takvog simpaticnog hrvatskog PN (14,7% alk?). Nakon prvog gutljaja je odbila svaku pomisao na to da bi to vino mogla jos jednom staviti u usta. Moja je reakcija bila manje drasticna, ali sam, priblizivsi se treci dan nakon otvaranja oprezno istoj boci, nepobitno zakljucio da osim strategije “spaljenog nepca” na finishu nije ostalo apsolutno n-i-s-t-a drugo… To, kao i drugi primjeri tretmana PN u Hrvatskoj, nije nesto za sto ja, kao zrtva takve boce i takvog vina, moram ili trebam imati razumijevanje. Pushtanje takvih boca u promet je, kao sto sam nedavno objashnjavao u jednom drugom thread-u, veoma losha i pogreshna odluka od strane vinara. Nekoliko je mogucih interpretacija organoleptickih horora koji te cekaju iza vecine hrvatskih etiketa na kojoj pishe Pinot Noir. Jedna je da vinar nema pojma ni o tome sto je PN, ni o tome kako se s njime radi. Druga je da vinar ima pojma o tome sto je PN, i zna kako se radi, ali mu treba jos vremena da sve skupa svlada do dovoljne razine kako bi dosao do prihvatljivog rezultata (sto je legitimno, ali, dok jednog dana konacno ne stigne na cilj, bilo bi dobro da usvoji cinjenicu da neuspijelim eksperimentima i trazhenjima nije mjesto na trzistu, jer na kocki su i njegova reputacija i moji novci). Treca je mogucnost (u koju ne vjerujem u potpunosti) da su ti horori doista optimalan i maksimalan izricaj PN u ovim krajevima, u kojem slucaju je vrijeme da ga pocupaju i pokushaju s necim drugim.
                      Poanta je, iz moje perspektive, samo jedna: nista od toga nije MOJ problem. If there is any apologising to be done (which I neither claim nor expect), it is by whoever is selling a less-than-satisfactory product for making me feel like I’m one of those suckers born every minute, rather than the other way around.
                      Ali, gdje smo mi od zdravog razuma i normalnih relacija… a tako ce i ostati jos dugo, dok god vecina ljudi vjeruje da su pazljivo argumentirani i utemeljeni kriticki sudovi nesto za sto se prethodno morash preventivno ispricati…

  15. finesse 30/01/2011 / 01:10

    @ifke…evo tek sad vidjeh pitanja 🙂 “Koncentracija nastala fizikalnim isušivanjem fiziološki nezrelog grožđa” …koncentracija nastala gubitkom vode zbog nemogućnosti loze da istu priskrbi u dovoljnim količinama, a tada i fiziološko dozrijevanje kasni…Pustimo za trenutak na stranu pitanje fizioloshke zrelosti grozhdja (na to se mozemo vratiti i kasnije), na koji proces tocno mislish kad kazhesh “fizikalno isushivanje”? …objašnjeno u pitanju prije…“kada grožđe normalno dozrije u uvjetima koji su povoljni za rast i razvoj loze” tu _______ Sto tocno znaci “normalno dozrije”? Koja je “norma”? I za sto? Na sto tocno mislis kad kazes “uvjeti povoljni za rast i razvoj loze”? U kojem smislu povoljni? Obzirom na to da zastupash tezu da zanimljiva/dobra/klasicna vina za naprednije dolaze iz “uvjeta u kojima se loza ne muchi”, moglo bi se zakljuciti da pritom mislish naprosto na uvjete povoljne za nesmetanu/nesputanu proliferaciju vinove loze? ____ “kako drugačije objasniti vaše komentare” ______

    da tu previše ne pametujemo, ajmo da ovako obranim “tezu” da svak razumije…u klimatskim uvjetima naših primorskih vinograda, većinu vlage vinogradi dobiju u proljeće i jesen
    proljetna vlaga podržava normalan ili bujan rast vinograda, ovisno o ostalim uvjetima
    a onda nastupa sušni period koji traje veći dio vegetacije loze, sve do pred samu berbu ili kasnije
    nedostatak vlage najjače će biti izražen u vrijeme intenzivnog porasta bobice i od šaranja grožđa nadalje
    normalno fiziološko dozrijevanje sjemenki grožđa već je tada završeno, ali treba tu sjemenku još i upakirati u privlačni poklon za one koji će širiti dalje potomstvo loze (tu smo mi “zeznuli” lozu šireći je samo vegetativnim razmnožavanjem)
    eto, moja teza je da loza u vrijeme pakiranja tog poklona se ne smije mučiti i zaustaviti normalne procese dozrijevanja iščekujući kišu
    sada bih tu mogao polako raščlanjivati nastanak i potrebne i poželjne uvjete za puno onih detalja koji čine “veliko” vino, ali sačekati ću “lopticu” sa druge strane 🙂
    skoro uvijek vina koja me najviše “dotaknu” dolaze prvenstveno od izvrsnih vinogradara, koji su usput i barem dobri vinari
    a oni vole svoju lozu i gledaju joj ugoditi, ali ne i razmaziti
    negdje pročitah: “prinčipešu triba ašeštit”…:-)

  16. finesse 30/01/2011 / 18:20

    @ifke
    ne mislim da će se loza tamo vječno “mučiti”, dapače…potencijal vinarske proizvodnje, a i mnogih drugih je fenomenalan u području Ravnih kotara, prava je šteta i nepravda ono što se tom kraju desilo
    naravno da će mladi vinograd na melioriranom kršu često patiti i od nedostatka vode i hranjiva, što ne mora biti prepreka da u budućnosti ostvari izvrsne berbe
    ali pompa kojom se priča o nekom položaju i vinu koje, kao jasno vidljivi rezultat kvalitete položaja, rada u vinogradu i podrumu, treba opravdati takve priče, ne sviđa mi se previše, osobito kada se bacaju “ishitrene” usporedbe sa nekim svjetskim položajima koji već dokazano godinama daju grožđe za svjetski poznata vina
    znam da je i jedno i drugo marketing, ali zar ne smijemo malo i prokomentirati reklamu, pa makar bili u krivu 🙂

    Baranja zadnjih godina? kušah izvrsnih vina koje rade ljudi sa znanjem i entuzijazmom…ali uvijek taj “prokleti” previsoki alkohol koji pali usta i stalno te predikatne arome u suhim “osnovnim” vinima
    kao i prethodno područje, ima izvrsne uvjete za odlična vina
    uostalom, to je već dokazano od puno pametnijih od mene

    mene je više u ovoj temi potaklo na pisanje česta percepcija koju susrećem, gdje je tek gusto, prezrelo, sortno teško prepoznatljivo vino, visokoh alkohola i aroma paljenog hrasta, doduše finih, ono što se smatra “velikim” vinom
    a meni mogu i jedan puno mekši plavac, elegantni syrah ili nježni pinot crni biti puno impresivniji od takvog vina

    • buonsangue 30/01/2011 / 20:54

      “ali pompa kojom se priča o nekom položaju i vinu koje, kao jasno vidljivi rezultat kvalitete položaja, rada u vinogradu i podrumu, treba opravdati takve priče, ne sviđa mi se previše, osobito kada se bacaju “ishitrene” usporedbe sa nekim svjetskim položajima koji već dokazano godinama daju grožđe za svjetski poznata vina”____ Tu se apsolutno i bezrezervno slazhem s recenim, Jedino s cime se ne slazem je ovo “godinama”. U mnogo slucajeva radi se bar o desetljecima, a u nekima i o stoljecima 😉 . No, ako mislis na Ifketovo spominajnje Chateauneuf-a i Gigondas-a, cini mi se da nije time bila mishljena bilo kakva “usporedba” Korlata s tim apelacijama, vec da se njihovo spominjanje odnosilo na opceniti razgovor o vinogradima i polozhajima na kojima se loza “muchi”. Za to si “odgovoran” ti sam: iako si naknadno objasnio da zapravo mislish na sasvim drugi tip “muke”, u prvoj si intervenciji frazu o “lozi koja se muci” koristio na nacin koji ne odgovara konvencionalnoj i uobicajenoj upotrebi u zhargonu. Cini mi se da smo i Ifke i ja upravo iz tog razloga -s pravom- u cudu gledali o cemu pricas…

      • vinopija 30/01/2011 / 23:23

        zato što ste fun killeri 🙂 ko da tražite povijesnu vjerodostojnost kod Asterixa i Obelixa… prvo, “generlaiziranje” ili “poopćavanje” koje ipak ne isključuje iznimke od “uvjetnog pravila” (poput cjepiva koje u od 1 do 10% ima zabilježene ozbiljne nuspojave), preko prihvaćanja “općeprihvaćenih stavova” uz rezervu u onoj mjeri u kojoj su isti pogrešni, do današnje katarze! Fiju!
        …ako ćete me tražiti da objasnim što sam napisao, poslat ću vam Priorat u kojem upravo uživam nakon napornog vikenda 🙂 I pristojno odbiti takvu inicijativu 😉

        • ifke 31/01/2011 / 21:19

          ALKOHOL ŠTETI ZDRAVLJU! Vinopija prionuo na Priorat te pritom propisno prolupo…..a nekad je bio suvisao momak zlatne perspektive…

          • vinopija 31/01/2011 / 21:43

            Ti si kriv. I tvoj Kalaz. Večeras u planu Kalazić Graševina izborna berba bobica. Sedamnaest cijelih četiri posto alkohola, khm…

            • ifke 31/01/2011 / 21:55

              To si trebo čuvat za dezinfekciju rana, nedajbože. Normalno da se Poljak štrecno, njegovi su jaki u žesticama pa je Kalaza shvatio kao konkurenciju….

            • buonsangue 31/01/2011 / 22:09

              Djeco, sve sam vise i vise zabrinut zbog vashe konzumacije alkohola. Kad citam sto sve pijete, neki put mi se cini da vam se jedino kad pijete sa mnom zalomi i neko vino s manje od 14,5 % alk. 🙂 🙂

              • buonsangue 31/01/2011 / 22:12

                Al vam covjek mora priznat da bar imate razumijevanja za to da sam ja star i nemocan i da bi chardonnay s 19,6% alkohola vjeorjatno bio zadnji chavao u mom lijesu 🙂

                • ifke 31/01/2011 / 22:29

                  Jebate, vinopija, nekak mi miriši da bumo završili na absynthu…

                  • vinopija 01/02/2011 / 13:07

                    Ne znam da li da objavim Greek Night iskustvo?!? Mislim, onaj Mavrotragano moram negdje staviti, kao i divlje fermentirani Assyrtiko… kako je to dobro bilo…

                    • ifke 01/02/2011 / 15:37

                      Vidiš, Tvrle, trebalo mu je iskustvo sa kalazovim viskijem i onim smećem od Priorata da skuži kolko je assyrtiko dobar…. 🙂

                    • buonsangue 01/02/2011 / 18:38

                      Ne znam, gazda, ak mene pitate, bolje da to ostane u ta 4 zida 😉

                    • buonsangue 01/02/2011 / 18:40

                      @Ifke: to se direktor kod kuce celici da bi onda mogao s nama pit ova vina za shonje 🙂

                    • ifke 01/02/2011 / 20:06

                      Nemoj mu točit niš finjaka bar jedno dva mjeseca, dok mu se spaljene stanice ne oporave od silnijeh maligana…

                    • buonsangue 01/02/2011 / 20:30

                      Mislim da me ionako u zadnje vrijeme izbjegava kako bi mogao u miru piti viski-kolu, a da mu pritom niko ne svrdla o teruaru i finesi 🙂

  17. buonsangue 30/01/2011 / 20:59

    “mene je više u ovoj temi potaklo na pisanje česta percepcija koju susrećem, gdje je tek gusto, prezrelo, sortno teško prepoznatljivo vino, visokoh alkohola i aroma paljenog hrasta, doduše finih, ono što se smatra “velikim” vinom” _________ E, pa dobrodoshao u ugrozhenu manjinu! Obzirom na to da je ocito da nisi u toku s mojim (vishegodishnjim) intervencijama ovdje i drugdje (not that I can blame you 😉 ) , mogu te svecano obavijestiti da nisi jedini koji je osjetio potrebu reagirati na takvu percepciju i takve neupucene vrijednosne sudove 🙂

  18. igor 30/01/2011 / 21:41

    buonsangue,
    chi fa che e fare degli errori…….

  19. vinopija 30/01/2011 / 23:14

    Gospodo! …svi znaju na koju dvojicu mislim (ovaj put bez tebe ifke 🙂 …nadam se da niste zaključili temu 😉 Osobno sam čitao svaku riječ triput, uživajući u činjenici da sam makar indirektno potaknuo ovakvu diskusiju. Upijao znanje pritom.
    Suodnos fenoličke i šećerne zrelosti prema “fiziloškoj zrelosti”? Bring it on!!!

    • buonsangue 30/01/2011 / 23:30

      Baka ti gospoda.
      (That I was once polite elsewhere doesn’t mean I want to see my street-cred go down the bloody drain all at once 😉 ).

      • igor 31/01/2011 / 07:10

        Kako to. 🙂

    • finesse 31/01/2011 / 11:28

      šećerna zrelost?
      to je takva relikvija koja meni osobno nema nikakvog smisla
      plaćanje po šećeru ima smisla za velike vinarije kojima je (zakonom dozvoljeno!) pojačavanje vina veliki trošak, ali za “male” vinare?
      put nastanka šećera, kiselina, boje, strukture i aroma je “paralelan”, ali ne dešava se u isto vrijeme i ne dostiže svoj vrhunac u isto vrijeme i na isti način
      naravno da nedozrelo grožđe nije moglo razviti ni jedan od tih detalja
      ali što mislite? zamislimo da postoji optimalan trenutak za berbu nekog grožđa (opet u okvirima ideja vinara), ali zaista postoje određene granice i smjernice sastava grožđa za različite tipove vina
      čekajući još “bolje” vino…mjereno kroz koncentraciju šećera ne dolazimo baš do takvog rezultata
      slično kao i koncentracija kiselina
      pa najlakše je korigirati i šećere i kiseline, uostalom također je zakonski dozvoljeno
      zašto onda gledati na neke druge parametre? zato jer je lako moguće da smo promašili optimum karakterističnih aroma, optimum sastava polifenola (da, postoji određeni optimum, koji kasnije znatno utječe na intenzitet boje, sktrukturu vina, otpornost na oksidacije i dugovječnost vina
      puno posla je moguće odraditi u podrumu da se “poprave” neke stvari, a još više je potrebno odraditi u vinogradu
      a u tome se upravo razlikuju znatno i regije, vinogorja i položaji, u tome koliko će biti lako uštimati “brojke” u vinogradu, da bi intervencija u podrumu bila što manja
      a tu onda dolazimo i do važnog pitanja vremena i mjesta…
      vrijeme određuje što ćemo saditi, nema puno smisla proizvoditi ono što se neće i piti, jer jednom posađeni vinograd traje dugo i trebao bi odolijevati prolaznim modama
      mjesto? tražiti maksimum iz neke sorte posađene u regiji, vinogorju ili položaju koji joj ne odgovara nema smisla
      ako želimo proizvoditi sortno vino
      ajmo za usporedbu dati uvjete u kojima nastaju svjetske “reference” za najbolje Merlote, uvjete u Korlatu i uvjete npr. na Banskoj kosi
      uvjeren sam da će negdje najčešće biti samo izvrsan “backbone” za kupaže, a negdje će moći dati samostalno izvrsno vino
      a na jednom i drugom i trećem može dati koncentrat 😉

  20. ifke 31/01/2011 / 19:31

    Iskreno, ak su badelovci i pokušali proizvest neku pompu glede Korlata, do mene nije došla. Čitao sam tu i tamo nešto i gledao sa autoceste kako stroj tabana prije pet godina, i prije par mjeseci ugledo butelje u Vrutku. Nit je moja ocjena nit sam pročito igdje da je ova vina netko nazvao “velikima”, niti išta slično. Samo da su se mnogima svidjela, a mnogima nisu. Da su koncentrirana, jesu. Da su grublja, jesu. Al i u toj kategoriji sam probao puno gore primjerke. Dapače, syrah mi je “un vrai sudiste” kak vrancuzi inače zovu vruća, korpulentna, jajata i aromatična vina sa svojeg juga, koja ponekad ne zavode svježinom i uravnoteženošću, već gustoćom, opojnošću i toplinom. Merlot mi se nije baš svidio, a i ne kužim fakat šta im je trebalo da ga sade dole (mislim, nek posade kraljevinu…ebe se meni). Ma, ustvari kad pogledaš….badel je velka firma, zasadili su 100 ha i planiraju još……koje sorte? Ne plavac, ne babić, nego svjecke hitove. Jasno da pucaju na masu i da rade vina od kojih će se neupućena škvadra instantno izblesirat. Dal će u međuvremenu smislit neku liniju za finiju ekipu, vidjećemo. Ne vjerujem. Al ak cijena padne na 50 kn, temperatura na -10, pa se poželim nekog “sudiste”, ubošću ga još koji put.
    Iskreno, izuzetno cijenim znanje ove dvojice žuljevitorukih vinogradara ( 🙂 ), po pitanju dobivanja vrhunske, idealno zrele sirovine za vrhunsko vino, ali onog momenta kad su penetrirali u metafiziku glazbene partiture, upali su na moj teritorij, i to bez prethodne ponizne zamolbe i time duboko povrijedili moju taštinu… 🙂 Buonsangueov sljedeći korak kojim si je osiguro kulju za polugodište je ono besramno očijukanje sa tipom iz Poljske (!!!) kojemu žuti plavec (WTF? plavi žutec? crveni zelenac?) najbolje izražava plešivički terroir. A pošto živi u zemlji, u čijim se krčmama najčešće toči “domaće sibirsko bijelo”, i koja ima more kojim plaše malu djecu, normalno da mu je Kalazovih bijednih 15 alc u prosjeku – previše. Mi balkanski muškarčine s veltlincem zube peremo, a kad ožednimo, peremo po Kalazu…uostalom o vinaru K. se pozitivno izrazio i saaam wannabe hr parker – Tavor Putković. Say no more! 🙂

  21. ifke 31/01/2011 / 21:07

    Hehehe, care…..ovo gore što si napiso o kritikama i ispričavanju i našem mentalitetu ti vrijedi suhog zlata. Dva najčešća uzorka ponašanja: il kmetsko čkomeči i trpeči … il vlaški slon u staklani. Al rijetko popu pop i bobu bob. Kolko put sam se već vidio u luđačkoj košulji… 🙂

  22. audiofan 31/01/2011 / 22:07

    @buonsangue,
    tvoj osvrt o PN u hrvata je iznimno zanimljiv… Može par pitanja?
    Koji je to PN sa 14.7% alkohola?
    Kao ljubitelju PN-a zanima me koje je o tvojih:”Nekoliko je mogucih interpretacija organoleptickih horora koji te cekaju iza vecine hrvatskih etiketa na kojoj pishe Pinot Noir. Jedna je da vinar nema pojma ni o tome sto je PN, ni o tome kako se s njime radi. Druga je da vinar ima pojma o tome sto je PN, i zna kako se radi, ali mu treba jos vremena da sve skupa svlada do dovoljne razine kako bi dosao do prihvatljivog rezultata (sto je legitimno, ali, dok jednog dana konacno ne stigne na cilj, bilo bi dobro da usvoji cinjenicu da neuspijelim eksperimentima i trazhenjima nije mjesto na trzistu, jer na kocki su i njegova reputacija i moji novci). Treca je mogucnost (u koju ne vjerujem u potpunosti) da su ti horori doista optimalan i maksimalan izricaj PN u ovim krajevima, u kojem slucaju je vrijeme da ga pocupaju i pokushaju s necim drugim.” interpretacija po tvom sudu najbliža realnosti?

    Plešivica kao terrior za PN?

    Danas sam pio ponovo Tomac Crni Pinot 2007(12.5% alkohola) i po mon skromnom sudu to je vrlo korektno vino.
    Berba 2008 je kod Tomca nešto alkoholnija(13.3%) no, vino je isto na dosta dobrom nivou.
    Korak Crni Pinot 2008 sa 14.0% je pomalo prealkoholan po meni iako u usporedbi sa ranijim(berba 2007 14.3%) alkohol bolje integriran. Interesantno je da je po Zavodu 2007 Vrhunsko vino a 2008 “samo” Kvalitetno vino.

    Slavonske PN-i mi se uglavnom ne sviđaju. Kalazov PN? Ne za mene.

    Što misliš o recentijim Kupljenovim Modrim Burgundcima?

    • buonsangue 31/01/2011 / 23:13

      @audiofan: sto se tice pitanja o tome koja je od tri interpretacije najbliza realnosti, ni ne pada mi na pamet da ijedna od tih triju hipoteza sama moze pokriti citavo pitanje PN u Rvata. Mislim, medjutim, da kao set od tri moguce interpretacije pokrivaju, nazalost, dobar dio dosadashnjih rezultata koji se s tom sortom postizhu u ovdashnjim krajevima. Svaka od njih mi je, uz odredjene primjerke, vec padala na pamet.
      PN s 14,7 (mozda i 14,8, bacio bocu pa ne mogu provjeriti) % alkohola je Galicev. Dobar primjer… Vinar koji ja napravio apsolutno najbolji bijeli sauvignon koji sam u hrvatskoj, koji je, po mome sudu, utjelovljenje svega cemu bi -stilski- u radu s bijelim sauvignonom kutjevcani (a i ne samo oni) trebali strijemiti. Jedna od za moj ukus daleko najboljih grashevina. Vrlo dobar Rose’. Fantastican, za Hrvatsku doista izniman, odnos cijene i kvalitete. What’s not to like? A onda na scenu dolaze burgundske sorte: teretni chardonnay s 15% alk (vino u kojem se, bez obzira na negativnu ocjenu i sve ocite mane, jasno nazire kvaliteta materijala i nije bez odredjenog sharma) i alkoholni monster PN (iako se radi o veoma loshem vinu koje je potpuno bez balansa i sharma, nije ni ono potpuno bez kvaliteta: radi se o jedinom hrvatskom PN-u koji sam probao koji na nosu, i do mnogo manje mjere u ustima, ima naznake sortnosti, no to jos vise govori o tome koliko spushtamo kriterije…). I sad ti meni reci: sto da covjek misli? S jedne strane fantasticno, tankocutno vinarenje, vina s elegancijom, cistocom i izvrsnim identitetom, i, povrh svega toga, razuman vinar koji ocito pokushava svojom cjenovnom politikom ponuditi vrijednost za novac. A s druge strane, potpuno promasheni PN (kojem je jednina prava olakotna okolnost i to da, takav kakav je, koshta osjetno manje od onoga koji proizvodi vinar kojeg navodish ponizhe)… Ne znam, prijatelju. Sto ti mislis o tome?
      Ah, Plesivica…
      Kao prvo, nikad nisam probao Tomcev PN: naprosto nisam bio u prilici. Ako od ikoga tamo ocekujem s tom sortom rezultat, to su vjerojatno oni, tako da me ne iznenadjuje tvoj pozitivan dojam. Kao sto sam vec mnogo puta na vishe mjesta istaknuo, mislim da je vinarija Tomac vrelo znalackog, tankocutnog i talentiranog vinogradarenja i vinarenja kakvih u Hrvatskoj ima veoma malo.
      Korakov PN 2007. je naprosto strashno iskustvo. Kupio sam ga svojedobno u Vrutku za cca 140 kuna i to, iz perspektive relativno dobrog poznavaoca i ljubitelja sorte, smatram bezocnom pljackom. Kushao sam ga kasnije pozrtvovno jos nekoliko puta, uvijek s istim rezultatima. PN 2008. mi je nedavno natocen (proci ce neko vrijeme prije nego sto iz vlastitog dzepa ponovo podrzim Korakove PN “korake”…), i moj je dojam da si veoma dobronamjeran. Eventualne razlike u korist mladje berbe cinile su mi se toliko mikroskopske da se, kao ni sada u retrospektivi, nisam imao potrebu upushtati u detalje: miljama daleko od bilo cega sto bi me zanimalo.
      Zavod is a public joke. Haven’t you noticed yet?
      O Kupljenovim recentnijim Modrim Burgundcima ne mislim nista, naprosto zato sto bar 2-3 godine nisam okusio ta vina. Prije sam o njima imao vrlo povoljno mishljenje. Nikad ih nisam kupovao ili skupljao (nisam bas cesto ni imao prilike), ali sam ih uvijek vrlo rado pio. Opcenito govoreci, lijep i zhovijalan, njezhan i suzdrzhan stil bez ikakvih ekscesa. Very good winemaking. (Izgleda da slovenci dosta dobro rade s PN: nedavno npr. jos jedan odlican Vajgen od Pax Dveri, a svojedobno npr. u bilo kojem kontekstu briljantan Urbajsov PN 2005.)

      • audiofan 01/02/2011 / 09:27

        Mislio sam si de je u pitanju Galić PN 2008… Totalno se slažem sa tobom, uz Korakov PN 2007 taj Galić je totalni monster…
        Korak PN 2008 je ipak malo(!) bolji i pitkiji od berbe 2007.
        Općenito, osim Tomca PN(2007 sa 12.5% i 2008 sa 13.3%) rvatski PN-i su skoro totalni promašaj.
        Back to Galić… Sauvignon 2009 je nastavak-jako dobar. Rose 2009 kao što si spomenuo(meni osobno bolji nego Trapanov Rubi Rose od Syraha kojeg hvale wine recezenti)-vrlo dobar. Novi Chardonnay 2009(13.8%!) je puno bolji nego 2008(15%). Graševina 2009 jedna od najboljih u 2009-oj, meni bolja nego Belje 2009 Vrhunska ili Krauthakerov Mitrovac 2009. Međutim, crna vina nisu baš dobra… Novi Galićev Cuvee(Cab. Sauvignon/Merlot) 2009 probaj kada budeš u prilici(još nije na tržištu)… Malo previše barrique-a po meni?
        Tomac je odlična vinarija. I tatek i Tomek znaju posao. Zamisli, meni je Chardonnay Premier 2005 skoro draže vino od Amfore 2007(koja je odlično vino). Po meni je Char Premier 2005(13.0%) prvi dobar Char koji vuće na Montrachet stil(drugi je Korakov Char SL 2007 koji mi se sviđa iako ima 13.9%… Tomčev PN je jedini dobar PN u Hrvatskoj po meni.
        Zavod a joke? Agreed. Truth and nothing but truth…

        • buonsangue 01/02/2011 / 19:08

          Meni je Galicev Rose’ osjetno vishe po mom ukusu od Trapanovog malcice “blowsy” sexy rozea 😉 . Drago mi je da cujem da nova berba Chardonnay nudi ljudskiji lik (cinilo mi se, kao sto sam uostalom malo vishe i napisao, da sam potencijal za to vidio vec u 15% teretnjaku iz 2008.). Iz 2009. nisam probao ni Belje ni Krauthakera, tako da ne mogu komentirati. Mogu tek u prolazu prokomentirati da mi se Mitrovac, na temelju prijashnjih boca, uvijek cinio mrvicu ziherashki “middle-of-the-road” stil, a opci dojam o Belju je da gotovo sva njihova bijela vina karakterizira kompetentno i relativno precizno vinarenje (sto nije malo) bez pretjerane dubine (sto im vjerojatno nije bas ni cilj) i odredjena konzistencija (sto im je, vjerojatno, “bottom line” i sto respektiram, bez obzira na to sto me osobno taj tip vina ne zanima previshe).
          Galicev blend cu rado probati kad i ako budem u prilici. Da pojasnim: bez obzira na to sto me najzhivlje zanima sto se dogadja u hrvatskom vinu, vinski interesi koji zaokupljaju veliku vecinu mog vremena, budzheta i pazhnje zapravo lezhe drugdje. Rezultat je taj da rijetko kad bas posebno “lovim” ili “jurim” konkretne boce hrvatskih vinara (uz malobrojne veoma chasne iznimke), pa mi tu i tamo nesto i promakne 😉 .
          Korakova bijela vina svakako osobno cijenim vishe od crnih, no ne znace mi, iskreno, bogzna sto u zivotu. Tomac je vec druga prica. Ti istices Premier 2005., a meni je, uz iskrene komplimente “Premier” liniji, bas njihov “obicni” Chardonnay 2007. najbolji Cro Chardonnay koji sam ikada kushao. Uzgred, sto ti tocno znaci “Montrachet stil”? Montrachet je terroir, a ne stil, a unutar tog terroir-a postoji nekoliko razlicitih “stilova”.

          • audiofan 01/02/2011 / 20:02

            U pravu si. Montrachet je terroir, a ne stil. Moram se koregirati…
            Tomčev Chardonnay Premier 2005 mene podsjeća na mid level Puligny-Montrachet Champ Canet 1er Cru Louis Carillon 2006 kojeg imam još jednu butelju u arhivi. Jeli to kompliment ili ne prosudi sam.
            Inaće, moji fav Puligny-Montracheti su:
            Puligny-Montrachet Chevalier Montrachet Vincent Girardin 2006 i Puligny-Montrachet Chevalier Montrachet Chateau de Puligny Mont 2007. No, oba su skupi te će još neko vrijeme čekati u arhivi.

            Mnogi naši vinski recezenti piše o Chablis stilu a zapravo misle o Puligny-Montrachetu kao stilu. Naravno, razlika između vrhunskog Chablisa i Puligny-Montracheta je velika. Zato volim taj Chardonnay, velika mogućnost varijacija ovisno o terroir-u, odnosno samom vinaru.

            BTW, može nekoliko preporuka od tebe na PN, Syrah, Viognier i Sauvignon Blanc. Samo Francuzi molim, limit 250€ butelja. Volio bih popuniti arhivu sa nekoliko ozbiljnih butelja.

            • buonsangue 01/02/2011 / 20:25

              Eh, da… U zhargonu se vina na koja si ti mislio skraceno citiraju kao “Puligny”, a ne kao “Montrachet”. (Ime sela je zapravo Puligny, a Montrachet je, tipicno za burgundsku nomenklaturu, dodatak u ime najslavnijeg GC vinograda na podrucju narecenog sela. Po istom principu se ono drugo selo zove “Gevrey”, a jos jedno drugo “Chambolle”, etc. Ljudi cesto kazhu da su pili “Chambertin”, a cesto se zapravo radi o nekom village-level vinu ili 1ere Cru. Uzus je da su jedina vina koja se, bez ikakvih daljnih dopuna i objashnjenja, navode kao “Montrachet” samo ona iz istoimenog vinograda.Kod doticnog vinograda je situacija jos dodatno specificna, jer iako ga dio doista potpada pod Puligny, dio, kao sto sigurno znas, pripada teritoriju drugog sela, tj. commune: Chassagne…).

              Ovaj Girardin ti je vjerojatno dosta drven. Opcenito, njegova vina dobro apsorbiraju, ali, ako mene pitas, ne diraj bar jos 5 godina, ne zbog toga jer je jeftin ili skup, nego zato sto mu treba 😉 .

              Chablis, naravno, takodjer nije “stil”. Druga je stvar da se uz Chablis, razumljivo, vezhe ideja o odredjenom “karakteru” i izricaju, no ni tu ne treba pretjerivati s uopcavanjima 😉 .

              (Preporuke tog tipa ne dajem urbi et orbi, iz ocitih razloga. Ostavi, ako zelis, poruku na mom blogu: tamo ce mi ostat tvoj url adresa bla bla, pa mozemo dalje privatno komunicirati.)

              • audiofan 01/02/2011 / 21:05

                @buonsangue, poruka ostavljena. Komentar o Girardin-u ti je totalno točan. Istu preporuku sam dobio i kada sam ga kupovao.

                • buonsangue 01/02/2011 / 21:16

                  Ekstrapolacija na temelju nekog skromnog iskustva. Ako slucajno nije “tocno”, to ces, na zalost, vidjet tek kad otvoris bocu 😉 . Ovo je divan hobi, zar ne 🙂 🙂

      • igor 02/02/2011 / 10:41

        Potpisujem za Galicev Sauvignon…Sacuvao sam 2 butelje….
        Kada si spomenuo Vajgen od Pax Dveri,a moji favoriti Sauvignon 2007 i PN 2007.

  23. finesse 31/01/2011 / 23:46

    a možda je jednostavna činjenica da je vinarenje i vinogradarenje u Hrvata na ipak niskoj razini, dovoljna su već samo tehnički korektna vina gdje jasno prepoznajemo sortu i određene su užitnosti, da predstavljaju uspijeh kojem se možemo veseliti
    e sad, koliko takav patriotski osjećaj veselja treba i platiti?

    u takvom okružju kako tražiti čuda od PN, kada je to sorta koju treba poznavati i tehnički i stilski i imati jasnu ideju što se želi stvoriti?
    to je ipak “viša matematika”
    kada samo vidim koliko je vinara uvjereno da je njihov Plavac mali sami vrh kvalitete svjetskih crnih vina…a onda im čak i naš Zavod da nategnutih 85 bodova za etiketicu vrhunskog vina, a u boci se krije sav čar autohtonog neznanja, zablude i prepotencije

  24. finesse 31/01/2011 / 23:52

    nego kada smo već tu sa Syrahom i PN…može preporuka za kupnju i širenje vidika, molim ipak nešto što nije preteško pronaći, već poznajete “moj” ukus…upravo mi se po stanu vrti neka boca PN iz Burgundije, Volnay…pa neka nedjelja bude potpuna

  25. buonsangue 01/02/2011 / 20:40

    @Vinopija: He he, direktore, u zadnje vrijeme stalno imate po sto komentara na post-ove. Bojim se da ste se nekako pretvorili u “kultno okupljalishte”, he he ;-). Samo bih na Vashem mjestu bio smrtno zabrinut da Vam se medju posjetiocima nije slucajno potkrao poneki “superpeder”, hi hi 😉

    • vinopija 02/02/2011 / 09:59

      Mislio sam da se to nikad neće dogoditi, ali prešao sam točku u kojoj mogu pohvatati i odgovarati na sve komentare, barem ne na vrijeme…site ima svoj život što me istovremeno veseli i rastužuje. Inače, trend rasta posjeta se nastavlja i sad sam na 16.500 mjesečno. Još nešto što nikad nisam očekivao i još prije godinu dana bio sam iznenađen sa tri i pol tisuće.

    • ifke 02/02/2011 / 14:47

      Khm khm……mislim….halo?!…….jasno je da je Vinopijin blog tu kolateralan razlog. Onaj glavni je zvjezdana kvaliteta vina sa nedokučivo perspektivnog položaja…. I ne veli se “superpeder”, divljačino jedna, nego “istaknuti član gay zajednice”…ts ts ts…

  26. igor 02/02/2011 / 19:04

    buonsangue je korlat opet udario u glavu…. 🙂

  27. vinozupa 06/02/2011 / 18:15

    Koliko ljudi imaju vremena da se prepisuju i nadpisuju….

    Božek, božek kumče moje…..kad ti dečki piju????

    • vinopija 07/02/2011 / 16:19

      vidiš ti to… nemam riječi
      ili što bi Ava rekla: “Io sono Split”
      🙂

      • dinko-šminko 08/02/2011 / 12:37

        Vinopija probo Syrah napokon i fakat se u potpunosti slažem s tobom, mlado, grubo i nepitko!
        i dalje mislim da će CS imat najbolju prođu, barem se meni dosta sviđa?
        još moram probat Merlot, 2 down one to go……

        • Filip 08/02/2011 / 18:11

          nemoj bezveze bacat novce ,ako ti syrah ne valja merlot je još puno manje pitak i puno grublji.

  28. Filip 08/02/2011 / 18:16

    btw pratim redovito blog (ima puno zanimljivih info i rasprava) i teško je pratit replike,pa replike na replike…tj. hoću reć vidim po broju postova da je neš novo,al teško je to pronać u dojmu koji ima 50+ komentara

    • vinopija 08/02/2011 / 18:26

      Slažem se Filipe. Komentari na blogu zahvalni su za poticanje protukomentara, ali ovo ipak nije forum. Bojim se da nemam rješenje. Nije uobičajeno imati stotinjak komentara na neki post, a statistika još uvijek raste. Ovo ti je bilo korisno u kontekstu “ništa ne trebem, nu se hvalim” 😉

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s