Istravino, Dajla, cuvee barrique, 2007.

Cijena: 59,98 kn (14.09.2010.)

Merlot, Cabernet Sauvignon i Cabernet Franc… bordoška kupaža made in Istria.

Nos topao, začinjen, zadimljen, naslučuje i više kiseline, već cure sline 🙂

Sekundarno slatko voće i vanilija.

Zagriz u resko voće, žvak i gut 🙂 koncentrat koji se lijepo raširi paletom. Netko se vrhunski potrudio da ovo lijepo izbalansira. Kiseline pod kontrolom, slador također, a i za tanine se može reći isto. Također i ekstraktno te unatoč dobrom balansu osjećaj da komponente mogu odvojiti, da nisu toliko homogeno isprepletene što mi se sviđa kod kupaža. S druge strane, sviđa mi se i obrnuta situacija, ali sad sam počeo komplicirati 🙂

Aromatski u smjeru sitnog crnog bobičastog voća plus višnje i divlje jagode te neke posebne note koje nisam uspio svrstati u prepoznatljivu senzaciju, ali voćnost dominira.

Traje prilično dugo. Zavodljivo. Dopadljivo. Šminkersko, u dobrom smislu. Nije neka superkompleksna kupaža, ali baš mi se svidjela prvi put, drugi put i jednako mi se sviđa i danas.

Isprva se činilo malo neujednačeno, ali sve sjeda na svoje mjesto i zapravo je fenomenalno uravnoteženo.

Ovakvo vino od ovakve kombinacije sorti može se dobiti samo u Istri i zato mi je „autentično“ i odlično. Gušt, 4.

Oglasi

17 thoughts on “Istravino, Dajla, cuvee barrique, 2007.

  1. Filip 10/03/2011 / 02:15

    hahaha uguglam dajla cuvee i ovo je 1. link:D ..bio jučer u dobravina i probavamo cura i ja tak malo vina ,par CS od 70-100 kn (ne naših) i onda probamo jurisov i ostanemo paf(dugo ga nismo pili) i ja već na blagajnu i vidim ovaj cuvee i sjetim se kako je to izbalansirano i pitko vino i koliko je god juris best buy za 20 kn mogu dobiti dosta više ,svega:) Zašto ovo sve pišem?! Jer ne mogu vjerovati da nema ni1 komentar. Volim ugodne kiseline i svježinu istarskih vina ,jedino me smeta omjer cijene/kvalitete ali ovo vino konkurira u tom rangu ne samo za istarsku regiju već i za cijelu hr.(zapravo čak i za svjetka vina dostupna kod nas ,da ne govorim da je ovo barique što dotatno povisuje cijenu) Nedavno sam bio u Parizu i probao sam nekoliko bordoških kupaži za 10ak eura. I moram priznati da sam ostao jako razočaran..sva vina su ista ,ko da ih neko prisiljava da to tak mora bit ,osjeti se drvo ali ono starno i vlažno,iznimno slabe voćnosti,dosadno i nezanimljivo. Mislih (pošto sam vino kupio u većem dućanu tipa superkonzum) da deru turiste koji kupuju neznaju ni sami kaj ,al onda sam nekidan u dobra vina vidio jednu rioju za 95 kn ,jedino nefrancusko vino u tom supermarketu(tako sam ga i zapamtio:)..tamo je koštalo 9 eura. Jedino što me neugodno iznenadilo je kada sam došao doma i pogledao stražnju etiketu vidio u sastavu: stabilizator E xyz :/

  2. vinopija 10/03/2011 / 10:21

    U ovom komentaru si uspio otvoriti nekoliko golemih tema 🙂
    Za sada samo pozdravljam komentar na koji ću odgovoriti čim stignem… i drago mi je da ti se Dajla Cuvee sviđa

    • vinopija 10/03/2011 / 22:25

      Popalo umoran od veselog radnog tempa ipak ću rado prokomentirati sljedeće teme koje si otvorio:
      1. odnos cijene-kvalitete za Istarska vina
      2. barrique koji opravdano dodatno povisuje cijenu
      3. nekolicina bordoških vina skoro identična
      4. deklariranje dopuštenih intervencija vinara

      Ad1: Istra je “vinski brand” i uzor svim ostalim regijama RH. Vina Istre imaju prepoznatljivost i stvorila su distinkciju, dijelom u sadržaju ponude, a jednakovažnim dijelom u psihologiji konzumenta. U mojem slučaju, uživanje u vinu blisko je povezano s frustracijom 😉 Na koji način? Doživljaj vina omogućuje mi da doživim podneblje, kulturu itd. nekog mjesta gdje nemam vremena ili sredstava otići. Od brojnih Istarskih vina to dobijem u većoj ili manjoj mjeri. Pritom će mi uvijek biti draži Teran, Refošk, Borgonja, Malvazija, Muškat od internacionalnih sorti, ali čak i one su specifične i prepoznatljive kad dolaze s Istarske zemlje, npr ovaj Dajla cuvee. Zato volim uspoređivati ponudu unutar Istarskih okvira, a na nekom “globalnom tržištu”. Globalno, preko 50 kuna po butelji bilo kojeg mladog bijelog vina je ozbiljna cijena i preozbiljna.

      Ad2. Barrique ne bi trebao biti razlog za višu cijenu i da je po mojoj volji, isticanje te iznake bi zabranio! Dodatno školovanje, odnosno odležavanje je nešto što uzrokuje višu cijenu. Npr. Miloš je tek nedavno pustio na tržište 2003. čini mi se ili 2005. ili obadvije, Brkić će svoju čudesnu Blatinu fenomenalne berbe 2007. čuvati u podrumu do daljnjega. To se cijeni, a ne oznaka barrique, često nepismeno označena i Plavac prošlogodišnje berbe. Inače, osobno nisam neki veliki “protivnik barrique-“a i mogu tolerirati puno više drva negoli voća u smislu artificijelnih over-fruit voćnih bombi…

      Ad 3. Ovo je tema za knjigu i devetnaest seminara, ali unatoč diktatu tržišta, nisu svi Bordeauxi identični niti u tom cjenovnom razredu. Premda, u najnižem cjenovnom razredu, upravo i trebaju biti slični u smislu stvaranja vinskog identiteta regije koju “zastupaju”. Zapravo žalim što nikad nisam otišao u Lidl po onu sprdačinu od vina koju su jedno vrijeme forsirali u “Večeri za 5” (ne pitaj me detalje, gledam usput jer u to vrijeme žena šeta psa, ja čuvam dijete) Međutim, problematičnije je kad neki Pomerol vinari “samo mikrooksigeniraju” 😉 No, nije ni to tako crno-bijelo…

      Ad 4. Pojava toga me iznenađuje. Neugodno. Ajde, alkohole moraš označiti. Pa sulfite. Pa sad i svaki stabilizator, bistrilo, kalijev sorbat, vinsku kiselinu i ne znam što? Ljudi će pomisliti da vino nije prirodno piće 🙂 Bez obzira na razinu intervencije vinara, ukoliko se radi o dopuštenim sredstvima u podrumu, koliko znam vino je još uvijek jedno od najzdravijih pića. Jer što je onda sa sredstvima zaštite u vinogradu? Ne bi li i njih trebali navesti jer su toksični po prirodi stvari…no, dobro je dok se vino radi od grožđa moj je stav. Prirodni proces završio bi truljenjem grožđa na lozi ili tlu, a fermentacija bi završila kao ocat iliti kvasina. To što imamo vino zahvalimo Prometeju 😉

    • Filip 30/03/2011 / 00:37

      hvala na iscrpnom komentaru..:D..prokomentiram i ja .mislio sam sad al počela mi Xena (nema bolje za laki san od oskudno odjevenih žena koje se pritom i šoraju..od možda čašice vina;)..btw fora su mi ove opskurne teme XD koje niko ne posjećuje pa se može u miru poćakulat:P

  3. jurica 09/08/2011 / 10:05

    Štovani vinopijo!
    Krivac za ovaj komentar su naši preuzvišeni biskupi, papa i bitka za dajlu.
    Upisao sam u praznu kućicu dajla, kliknuo go!, pročitao dojam o vinu i komentare.
    Što se mene tiče sve ok ok, osim ovog Ad.4 o deklaraciji vina.
    Čudim se da si zauzeo takav stav.
    Ispred bilo kojeg interesa je pravo potrošača da zna što se osim vina nalazi u boci koju kupuje.
    Pogotovo kad se zna da su ti kancerogeni stabilizatori E—, u boci s vinom uglavnom samo zbog toga da bi ona mogla stajati na polici dućana na temperaturi +30°C.
    Možda bi mnogi izbjegavali poluslatka i slatka vina kad bi znali da je zakonom dopuštena količina stabilizatora E– u takvim vinima deset puta veća od one za suha vina.
    Vino sa takvim dodacima više i nije prirodno vino.
    U mojoj familiji je duga tradicija vinogradarstva i vinarstva i svih tih godina nikad nisu upotrebljavana bistrila, metavinsaka kiselina,kalijev sorbat, oduzimane ili dodavane kiseline na što sam naročito ponosan.
    Vino je uvijek bilo ogledalo grožđa.
    Naravno da su tu i pesticidi od kojih bi ja odmah zabranio korištenje insekticida, akaricida i herbicida, jer su oni najopasniji za prirodu a mogu se uspješno nadomjestiti drugim agrotehničkim mjerama, a najviše marljivim radom u vinogradu koji je na ovom blogu a i drugdje kod nas podcijenjen preko svake mjere.
    Naravno da je lakše umjesto čišćenja zaperaka, zone grozdova, okopavanja vinograda sve to dobro pošpricati, a o pčelama i pitkoj vodi ćemo razmišljat kad ih više neće biti.
    Onima s više novaca će ionako i tad biti dostupnija nego sirotinji.
    Važnije je da se novopečeni vinari preseravaju u skupim autima, nose markiranu odjeću i glume neki novi jet set.
    Kad bi platili radnike koji bi odradili taj posao, umanjila bi se zarada.
    A nedaj bože da bi takvi bilo što uradili svojim rukama.
    Otrovi su daleko jeftiniji i samim time isplativiji.
    Normalno da je takvima u interesu da se ti podaci koji bi mogli odbiti kupca ne ističu na etiketi.
    Pišem ovo kao vinogradar i mali vinar koji svojim radom dokazuje da je upotrebu pesticida u vinogradu moguće smanjiti bez štete po kvalitetu grožđa za više od 50%.
    A o raznim otrovima koji se dodaju u vino da i ne govorim.
    Naravno na taj način ne može jedna obitelj obrađivati više od 1 hektar vinograda i u tom grmu leži zec.
    Zato se ti otrovi žele prikazati manje štetnima nego što jesu.

    • vinopija 09/08/2011 / 10:42

      Zauzeo sam taj stav iz razloga što mi je u osobnom interesu kao vinskom konzumentu proširiti kulturu konzumacije vina!!!
      Isticanje svih mogućih spojeva korištenih u proizvodnji neće značiti kupcu ništa drugo osim “da je tu nešto kemijano” i jedini rezultat je zazor od konzumacije vina. Zato što kupci vina čitaju etiketu i deklaraciju za razliku od konzumenata Radlera…
      Dozvoljene razine se stoga moraju definirati i kontrolirati od strane ovlaštene stručne institucije što je trebao biti slučaj i do sada. Određene intervencije deklarativno zabraniti!

      • vinopija 09/08/2011 / 10:55

        Zašto misliš da se rad u vinogradu podcjenjuje “na ovom blogu” ?!? Svaka čast ako netko iz govneta napravi pitu, ali moj stav je da je dobro grožđe presudno i da se vinar/podrumar moraju truditi da ne upropaste potencijal te sirovine…

  4. jurica 09/08/2011 / 11:28

    Bojim se da se nismo razumjeli.
    Ovo prvo mogu shvatiti ali ovo drugo ” iz govneta napraviti pitu”???
    Upravo je upotrebom različitih dozvoljenih enoloških preparata moguće iz “govneta dobiti pitu” jer se tako npr. ugljenom iz pokvarenog grožđa otkljanja miris smrdljive plijesni umjesto da se takvo grožđe baci.
    Ja sam se u praksi uvjerio da su inskticidi, akaricidi i herbicidi nepotrebni u vinogradu.
    Neznam zašto misliš da se na taj način ne može doći do zdravog i fiziološki i tehnološki zdravog grožđa u svakom pogledu.
    Vino od zdravog i zrelog grožđa je nepotrebno bistriti jer ga nema što mutiti, a nema potrebe popravljati šećer ni oduzimati a ni dodavati kiseline.
    Na mjestima gdje grožđe zribom ne postigne ravnotežu sastojaka nije potrebno uzgajati vinovu lozu.

    • finesse 10/08/2011 / 13:42

      Meni je jedna od najdražih usporedbi dobre vinarske prakse ona gdje grožđe od vinograda do boce prolazi kao kroz neki lijevak. Što su stranice tog lijevka paralelnije rezultat dobrog rada u vinogradu je vidljiviji. Nepoželjno je da se vinarenjem izlaz iz lijevka previše suzi, oduzimajući grožđu-vinu prirodne kvalitete, a nemoguća je situacija obrnutog lijevka, gdje je ulaz uži od izlaza. Od pljesnivog grožđa se upotrebom ugljena može dobiti samo loše vino, nikako dobro, ali isto tako ugljen se može upotrijebiti i za uklanjanje dijela mikotoksina koji su često posljedica razvoja plijesni na grožđu. Da, možda je bilo najbolje odmah zaboraviti na vino od takvog grožđa, a još više raditi na tome da to takvog grožđa ni ne dođe.
      Što se tiče tvrdnje da zdravo i zrelo grožđe ne treba bistrila, ne stoji nikako, nestabilne bjelančevine u bijelom vinu normalna su nestabilnost, sorte se značajno razlikuju po količini, a jako ovise i pojedina godišta i termini berbe, pa najbolje i najzdravije i najzrelije grožđe, npr. Malvazije ili Pošipa treba puno više bistrila (bentonita) za proteinsku stabilnost.
      Nestabilna prirodna vinska kiselina također može uzrokovati stvaranje taloga kalijevog i kalcijevog tartarata koji neupućene navodi da se u vino nešto dodavalo-vide se kristalići u boci.

      A za ovu zadnju rečenicu si dijelom u pravu…stvarno se previše sorata uzgaja tamo gdje im klimatski nije mjesto.

  5. buonsangue 10/08/2011 / 11:06

    Opaa, jurice, ozbiljno si se raspisao. Jos malo pa pocasni doktorat (sto iz lijepog pisanja, sto iz poljodjelnog trudbenistva, beskompromisnog postenja i straha za buducnost) 😉

  6. jurica 10/08/2011 / 13:21

    Prilika čini lopova, a dok se ne ukaže ne preostaje mi ništa drugo nego biti beskompromisno pošteni poljodjelski trudbenik zabrinut za budućnost.

  7. vinopija 10/08/2011 / 13:29

    jurice, ne znam zašto ti misliš da ja mislim drugačije 😉
    …samo preskačem par koraka da bi naveo mudre riječi Andrew Jefforda:

    The problem, though, is that some natural wines aren`t interesting at all, even after copious indulgent attention: they are homogenously cidery and coarse, especially when sulphur dioxide has been abandoned by the dogmatic and the unskilled.

    Sulphur dioxide in winemaking is hygiene. Some winemakers do have the skill to vinify without it and bottle delicious if evanescent wines… every winemaker should minimise sulphur use. But many natural wines are a dismal self-indulgence, and the doctrinaire rejection of sulphur dioxide lies at the root of their problems.

    The rational and non-dogmatic pursuit of naturalness means doing less rather than more winemaking adjustment so as to allow the drinker to smell and taste the print of place in wine. It`s a means to an end, not an end in itself.

    • finesse 10/08/2011 / 13:50

      odličan citat…minimalna intervencija u vinu, a da je rezultat dobro vino, može funkcionirati samo uz puno znanja, iskustva, pedantnosti, čistoće, pa još malo i hrabrosti i odlučnosti
      inače hrabrost postaje ludost, odlučnost zabluda, a vino samo odražava neznanje, nečistoću, neiskustvo vinara…tj. njegov stilski potpis;-)

  8. jurica 10/08/2011 / 18:14

    Vinopijo, i ja se pitam zašto ti misliš da ja mislim da ti misliš drugačije.
    Hvala, na mudrim riječima Andrewa Jefforda, sve sam razumio totalno 100%.

  9. Koshpa 10/08/2011 / 20:31

    Jurice samo par pitanja. 🙂 Gdje se nalaze tvoji vinogradi? Koliko ih ukupno imas, tj. da li ti i tvoja obitelj zivite od prodaje grozdja/vina?
    I gdje se to vino moze probati?
    hvala

  10. jurica 10/08/2011 / 22:35

    Koshpa, odgovorio bi drage volje na postavljena pitanja, ali moj PR manager smatra da još nije vrijeme za to, ne uklapa se u njegovu koncepciju indirektnog marketinga. Hvala na razumijevanju.
    Ako ti nije jasno o čemu se radi pogledaj pod Režek crni pinot.

  11. Koshpa 11/08/2011 / 16:42

    Slobodno mi se obratis na mail. 😉 Oni komentari mi djeluju neozbiljno…

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s