Bibich, Debit, 2009. vs Bibich, Debit, 2008.

Cijena: 65,69 kn (studeni 2011.)

Pitam se koliko ljudi zna da je Debit treći najzastupljeniji sortiment bijelog grožđa u Hrvatskoj i peta najzastupljenija sorta ukupno. Možda više nego što mislim, ali svakako ne u kontekstu eno-gastro doživljaja. Vjerojatno je upravo Bibichev Debit jedan od najzaslužnijih za odmak od percepcije jeftine litrenke i rinfuznog vina.

Debit Skradinskog vinogorja koji drva nije vidio. Nastao temperaturno kontroliranom fermentacijom u Inoxu.

Otvaram prvo 2009. kao mlađe godište. Jabuke, citrusi, bademi na nosu. Orašasto-bademastih tonova iznad očekivanja, dok je voćnost prisutna iz dubine, „zatomljena“ na nimalo prozaičan način, zagonetno…

Srk, žvak, gut pa opet ispočetka 😉 Zaobljeno, prilično puno tijelo. Istovremeno pitko, ali ne lepršavo svježe već uravnoteženo, lijepe teksture, puno prezentnije nego što se čini ili što sugerira 12,8% alkohola. U svom specifičnom intenzitetu ipak je bolji pratitelj dobrom zalogaju negoli samodostatan gušt.

Kameno hladno, ugrijat će tek onoga koji ga pije, a ne samo kuša… uz hranu će struktura pokazati svu svoju mekšu stranu i transformirati i najbanalniji doživljaj tipa kruh uz tuna paštetu u gastronomiju 🙂

Nakon malo vremena, postaje svilenkasto i nježno. Još uvijek beskrupulozne strukture u kojoj upravo „slanost“ dominira. Vrlo mediteranski „škrto“, ali i vrlo hedonističko vino. Da, i to je debit.

Na redu je bazni Debit 2008. Berba koja više nije u distribuciji, a nemam informaciju da li se još negdje prodaje.

To je već duboka zlatnožuta boja „s patinom“ 😉 Šnjof, šnjof?!? Vau! Rashlađeno, smjestio bi doživljaj na nosu negdje između Rokijeve Bugave i Tomčeve Amfore, uz jednu prizemniju notu… esencijalna svježina zadržana u skoro oksidativnom izričaju. Prekrasno nešto 😉 Nijanse koje se pojavljuju variraju od voća, mirodija do mineralnosti…

Srk, žvak… slanost na nepcu ne prati mističnost na nosu. Naizgled rudimentarno, vino se otvara na višim temperaturama konzumacije…

Još uvijek pucketave kiseline ne prezentiraju se žestinom već obzirnošću, pažljivo se skrivajući u nutrini iznimnog Debita obuzimajući vinopije više od alkohola deklariranog na 13%. Smola crnogorice suluda je asocijacija po kojoj ću pamtiti ovo vino.

Oglasi

39 thoughts on “Bibich, Debit, 2009. vs Bibich, Debit, 2008.

  1. davor 18/11/2011 / 10:09

    “Smola crnogorice” 🙂

    Inače i meni osobno jako dobro vino i smjer kojeg se treba držati, barem kada je debit toga kraja u pitanju. Teško mi je povjerovati da iz istog podruma izlaze dva različita debita – drugi je Lučica koja je meni skoro pa nepikno vino. Jedna čaša i to je to a kasnije ispirem okuse drveta

    • vinopija 18/11/2011 / 10:58

      stoji to što veliš, ali pamtim Lučicu kao dragu kapljicu na neki specifičan način. Slutim da prolazi u SAD-u 🙂 pitat ćemo TonYVineYards…

      • TonYVineYards 18/11/2011 / 14:38

        Meni se Lučica osobno svidjela upravo zbog tog malo drugačijeg spoja svježeg laganog vina i barriquea. Iako priznajem da bi možda bilo još i bolje da je utjecaj drva samo notu manji. Možda bi bačva stara godinu, dvi dala bolji rezultat…Da malko spomenem Sangreal Syirah i Merlot…vrh ponude, no to je totalno drugi cjenovni rang….

  2. Viva 18/11/2011 / 19:50

    Cemu tolika sharada oko te “smole crnogorice”? Potpuno notorna pojava u odredjenim tipovima vina.
    (Dodushe, ne bas toliko opcepoznatim i rashirenim, he he. Direktoreee, sjeti se Mandinije, igara u travi 🙂 )

  3. finesse 21/11/2011 / 23:29

    …”puno prezentnije nego što se to čini ili sugerira 12,8%vol. alkohola”…
    interesantno kako još uvijek i nakon onih “svirepih” maloalkoholnih vina sa juga i dalje sa predrasudama gledamo na sadržaj alkohola na boci…12% vol.,…pih…vodica:-)
    neke sorte si jednostavno zrele i na nižim sadržajima šećera…suhi Pošip ili Traminac od 12% vol. je vjerojatno jadni prerođeni zelenjak, koji nije niti dozrio kako treba, ali zato jedna Kujundžuša ili Debit mogu biti sasvim zreli
    meni je 12,8% vol. sasvim dovoljno da nakon butelje više ni nevidim šta piše na boci 🙂

    • vinopija 21/11/2011 / 23:39

      napokon finesse 🙂 već mi je nedostajao “filter” tvoje perspektive i drago mi je da si ulovio vremena prokomentirati nešto…i načelno se slažem. Moja prezentacija dojma ide pomalo u smjeru “razbijanja predrasuda” pa mi se činilo da je i to jedna od dobro ukorijenjenih 😉
      Nestrpljivo čekam hoće li “Viva” reagirati na tvoje cinično navođenje “svireposti”… već se veselim 😛

      • buonsangue 22/11/2011 / 02:14

        A sta bi ti da ja s drugog kraja kontinenta i nakon mnogo Beaune Bressandes s pocetka pretproslog desetljeca bas na svaki prdac reagiram, direktore? Uostalom, u ovom konkretnom slucaju, em se slazem 120% s ovim sto kolega laborant zbori, em mi je simpaticno da ocito naizust citira stare majstore :-). Idem spavat, unistio me Kosta Botunjac…

    • ifke 22/11/2011 / 15:36

      “interesantno kako još uvijek i nakon onih “svirepih” maloalkoholnih vina sa juga i dalje sa predrasudama gledamo na sadržaj alkohola na boci”……. @finesse, zacijelo si se u životu klonio hrvatskih 12% alc vina, inače bi ti, mnijem, žilavost te predrasude bila vrlo prirodna… 🙂 Btw. kako je ovo očito mjesec mijenjanja nickova, možda bi mogao prepustiti bložanima ocjenu kolko je zaista finese u tvojim toplim očinskim riječima… 🙂 NHF, znalac, nisam mogo idržat…

  4. alen 22/11/2011 / 00:26

    za mene kao autora i ideologa, sjajno!

  5. Moror 22/11/2011 / 17:36

    E sad, ako vaz nazovem “vinopije” javit će mi se jedan pod tim nickom…a mislim na sve vas tu…odlučih se onda za vino(ne)znalci…

    Uglavnom počinjem sastavljati novogodišnji menu. Naravno, meso je ispod peke već odlučeno, za to mi je trebalo cca. 30 sekundi…ali vina…e tu razbijam glavu tjedan dana, a vjerojatno ću još razbijati sve tamo do 20.12. kad ću morati naručiti sa vino.hr ili vrutka ili posjetiti kakav supermarket (moš mislit što su opremljeni)…

    ne isključujte zbog mesa u startu bijela vina, zapravo već sam tu spreman sa Venjem, ali razbijam gavu sa ostalima…Kako će nas biti ipak malo više uzmite u obzir da butelje od 150+ i baš ne dolaze u obzir (Tomčeva amfra 2007. za 224 kn na vino.hr, vrijedi li?, nisam još probao)…

    Antunovićev Postup? (07 ako ima, ako ne 09)…

    što još…

    Argiano (ovaj novi sa vino.hr opet za 130 kn)?

    cura hoće Chardonayy(aj kako ne volim tu sortu, pa naravno ne znam ništa).

    i da ne budem off topic debit ne mogu piti stovrena mi averzija još tamo 06-07 kad je debit koštao u litrenki nekih 17 kuna

    • Filip 23/11/2011 / 00:32

      @ Moror: Amfora je nešto posebno, probao sam ju kod Tomca iz friđa tak da ju nisam uspio doživit baš. Nevertheless jako zanimljivo.
      Toplo preporučam da se zaletiš 1 dan do njih doma, pravi su domaćini, uvijek je neko doma. Iz Zg si tam za manje od pol sata Otvorit će ti nešto za probu, sva vina su im vrlo dobra (crni pinot mi se čini odličan uz peku), šampanjci su svi super i nisu skupi ( 70, 80 i 100 kn), ak si im simpa daju i popust. 😉

  6. madiraza 22/11/2011 / 20:18

    od bijelih predlažem “f” i “h” nepoznatog vinara.ili ikara ili šeperiča:)od crnih tu je uvijek vrhunska mješavina vinoploda za 8 kuna:)ili ak ste bogati onda ribar. cijelu iduču godinu ćete se sječati nove godine i vina :))bit će super tulum

    • ifke 22/11/2011 / 21:07

      Šteta kaj nema više Jaske, njihovo “Dvorsko vino” za 7 kn konkuriralo je Amaniti phaloides, iliti zelenoj pupavci, u gastro-intestinalnim radostima….mislim da mu je daleko i sam “Ikan”… 🙂

  7. madiraza 22/11/2011 / 21:10

    i ja kažem…nema više dobrih vina :)iz porodice letača

  8. Moror 23/11/2011 / 14:09

    idite u krasni vas dva…(filipe hvala). Još me boli glava od sinoć, a lipo sam reka sam sebi da više nikakve glupe Žlahtine ne pijem, ali ne bi vrag da mira i popijemo i bocu Katunarove. Ma vino ni zašto, jednostavno je ta žlahtina naša loša, izaziva glavovobolju i ne vrijedi 50 kuna. Ni blizu.
    Naravno da se još našao i poznati glavoboljac – gospon Slavko K. i njegova Graševina ( i to još ona starija, 2008. gdje je još imao vrhunsko vino, a nije imao komercijalne litrenke).
    I sad na poslu komim. Nikako proći. I onda dođem pročitati kakvu preporuku, a vi me jebavate sa bog zna kakvom kemijom nastalmo iz mošta od mošta i dodanih 7kg šećera po litri.
    Dabogda do kraja života pili Juru i Ribara.

    • TonYVineYards 23/11/2011 / 16:17

      Evo sad svi protiv Jure i Ribara, a koliko je mladih generacija ove države odraslo na tim zlatnim kapljama plemenita vina 🙂

      • vinopija 24/11/2011 / 11:38

        Žlahtina Ivana Katunara meni bila odlična. Priznajem nešto drugačije ponovljeno iskustvo, ali obzirom da isti vinar gaji i Sansigot (Sušćan Crni) ja također gajim prema istom sve simpatije.
        Sad će na festivalu biti Žlahtine konobe Nada… preporučujem.
        Ove prispodobe oko glavobolje neću komentirati jer tu su veći eksperti od mene, madiraza apsolutno 🙂

  9. madiraza 23/11/2011 / 15:23

    i još se da poslije od ikanovog tropa napraviti fenomenalna rakija 🙂
    odma dodješ k sebi ujutro.
    što se tiće glavobolje moram otkriti podatak da me od 90% vina boli glava nakon butelje drugi dan.uredno i od vina preko 70 kuna…Mislim da je bitna stvar vremenski razmak u kojem se vino popije.raspoloženje,hrana,ples…da li spavaš po noći ili se budiš par puta,da li si popio vode…. cijeli splet oklnosti..nije ikan kriv 🙂 krivi smo mi ……

  10. Moror 23/11/2011 / 16:16

    Ma sam sam si kriv…bez hrane, a dominiraju jače kiseline i citrusne note (ajme čak mi je i pošip kasnije “smrdio” pa zelenim jabukama). Baš sam čitao stare komentare vidim da je vinopija čak i pohvalio Katunarovu žlahtinu (nije je baš na sva zvona, pretpostavljam da je njemu recimo 3/5), jednostavno se nakon sinoć ne mogu složiti s tim. I nju najviše krivim za loš dan danas, za kiselinu (prijateljica iz društva koja me hrabro pratila i u trećoj butelji kasnije je jako platila danak), ma za sve.
    I da gotovo je i s Krauthakerom. Kako je lijepo čovjek rastao, kako su mu vina bila sve bolja, posebno tamo i na mojim počecima vinopijenja, napravio boom, sve što je napravio bilo je zlato. Da se razumijemo on je danas standard za mnoge, ali kako se srozao u zadnje dvije godine. Strašno. Ne znam s kim/čim da ga usporedim. Ne da pada polako. Nego je doživio pad s visine na beton. Nebodera. 100-metarskog.

    • ifke 23/11/2011 / 19:00

      Krauthaker pao? Čime to potkrepljuješ? Koje vino?

      • Ivan 24/11/2011 / 01:02

        da se ubacim u spiku o Krauthakeru jer moram reci da se slazem sa Mororom da su mu vina poprilicno pala, i to sto se mene tice ne samo zadnje 2 godine vec zadnjih 5-6 godina..

        chardonnay mu nije niti sjena onih sa pocetka desetljeca, zadnji odlican je bio 2003. berba, 04 i 05 kolko tolko ok, a ovi zadnji uzas. ista stvar vrijedi i za zelenac i sivi pinot. jedinu konstantu drzi sa obicnom grasevinom (koje su mozda ipak prealkoholne zadnjih godina) i donekle sa netipicnim sauvignonom (ali on je oduvijek bio takav) ali jos se sjecam njegovih odlicnih berbi iz 03, 04 i 05 godine, ostalo lagani pad.

        crnjaci su jos donekle ok ali prije ih nije niti imao toliko kao danas pa mi je teze usporediti razlike.

        uglavnom su mi njegova vina prije skoro 10ak godina bila senzacija, sad su mi klasika, prosjek, tzv. vina za svaki dan makar ga jako rijetko kupujem i pijem upravo zbog relativne nezanimljivosti i prosjecnosti.

        bit ce da se netko drasticno promjenio, ili on ili ja.. 🙂

        • vinopija 24/11/2011 / 11:32

          Nekako mislim da ste se više vas dvojica (Moror i Ivan) promijenili nego Vlado Krauthaker 😉
          To je sasvim u redu… keep on searchin`

        • Moror 24/11/2011 / 15:37

          Da Chardonay je i meni prvi bio u glavi (iako ne volim tu sortu inače), ali radi se i o njegovoj Graševini (buteljiranoj) Osim što je (mislim) ’09. shebao toliko da je izgubio i oznaku vrhunsko vino, ’10. mu je sad sa puno više kiselina i nekakve meni nedokučive gorčine.
          Vinopija ima nešto u tome da smo se i mi promjenili i kušali nova vina, raširili vidike, ali ima nešto i u njegovim nagrada koje je do prije par godina dobivao gdje god bi došao a u zadnje vrijeme ih može nabrojati na prste jedne ruke.

  11. buonsangue 23/11/2011 / 20:35

    Ovi komentari se fakat u zadnje vrijeme ubrzano pretvaraju u rubriku manje o vinima, vishe o alkoholizmu. Bas simpaticno.

    • ifke 23/11/2011 / 21:57

      Bah….samo reminiscence mladosti. Al kad smo već kod alkoholizma…..u Sparu nađoh Kalazov chardonnay 2008, nebarikiran, i prilično mi se sviđa. Naravno, 16,6% alc, stil je dosljedan, nije baš na tragu nekih spika na ovom threadu. Uglavnom, nevjerojatno je da taj silni alkohol ne iskače i da je vino pitko, barem meni. A znao sam vina skuplja i na boljem glasu čak i na ovom blogu izlit u slivnik il u neki umak. Mislim, svaka čast šalama na račun ogromnih alkohola etc, al taj čovjek u hrvatskim omjerima cijene i kvalitete – rastura!

      • vinopija 24/11/2011 / 11:35

        Moje iskustvo pokazuje da postoje vinopije hipersenzibilni na alkohole, oni hipersenzibilni na drvo i ifke 🙂
        Hipersenzibilni na sve ne piju vino, a za ostalo tu je Kalaz 🙂

  12. finesse 28/11/2011 / 15:53

    nevjerojatno je kako neki još uvijek koriste iskustvo glavobolje kao mjerilo kvalitete vina
    meni je to samo mjerilo kvalitete onoga koji pije vino 😉
    mene uopće ne boli glava nakon treće butelje, jok, hehehe

    • madiraza 28/11/2011 / 17:00

      Od svakog vina boli glava.koga ne boli je cuger ili ima cugerske gene.

  13. finesse 28/11/2011 / 15:59

    kod vina glavobolju mogu izazvati:
    1. visoka razina sulfita izaziva trenutnu glavobolju i peckanje u nosu
    2. višak alkohola unesen u tijelo, koje ga zbog raznih razloga ne može dovoljno brzo metabolizirati izaziva trovanje, mamurluk i glavobolju
    3. histamin koji se javlja u nekim crnim vinima može izazvati alergijsku reakciju tipa crvenila, mučnine i glavobolje
    4. glavobolju može izazvati i loše društvo, ljudska glupost i zloba, a posebno nejasni, općeniti i površni komentari o lošem vinu

    ovaj drugi slučaj i razlog posebno je opasan kod osoba sklonih pretjerivanju, kako u vinu, tako i u onom četvrtom slučaju

    • Viva 28/11/2011 / 18:12

      Post br. 29, legendaran komentar, hi hi 🙂

  14. jurica 28/11/2011 / 16:34

    Pozdrav, g. finesse!
    Ovogodišnje remek djelce ima 12,9%vol alkohol, 1,0g/L reducirajući šećer, 7,90g/L ukupna kiselost, 0,34g/L hlapljive kiseline, 3,02 pH, 31/59 slobodni/ukupni sumpor.
    Što mislite kakav će to biti purpurni glavoboljček?

    • finesse 28/11/2011 / 17:10

      nemam pojma…brojevi ne (moraju) značiti ništa, jer sličan sastav može imati i destilirana voda sa dodanim alkoholom, šećerom, octenom kiselinom i sumporom 🙂
      doduše, interesantan pH 3,02
      vrlo vjerojatno poprilično kisel purpurni glavoboljček, hehehe

    • finesse 28/11/2011 / 18:28

      ajmo malo analize analize hehehe te purpurne kapljice
      3,02 pH mi kaže da sigurno nije mogla proći spontana malolaktika jer ispod 3,2-3,3 jako teško krene, a pošto je već zasumporeno, male su šanse da se takav kiseliš prirodno omekša čak ni nakon malog (preporučljivog;-)) kemijskog otkiseljavanja
      31mg/L slobodnog SO2 je nepotrebno visoka razina za čuvanje takvog kiseliša, jer ga ionako nitko od mikroorganizama ne bi napadao osim makroorganizma tvorca koji će uz kiseli osmijeh miješati svoje bambuse u stilu škropeca obrnutog omjera 🙂
      šalu na stranu…za takvo vino dosta je i 15tak mg/L SO2 za čuvanje
      više me čudi kakvo mu je to bilo grožđe, urod, teren, da je imao tako visoke kiseline i visoki pH uz solidan prirodni? alkohol

      • Viva 28/11/2011 / 19:20

        “31mg/L slobodnog SO2 je nepotrebno visoka razina za čuvanje takvog kiseliša, jer ga ionako nitko od mikroorganizama ne bi napadao osim makroorganizma tvorca koji će uz kiseli osmijeh miješati svoje bambuse u stilu škropeca obrnutog omjera :-)” ___ Ovo me ubilo, jos sam pod stolom :-). Imam osjecaj da je “makroorganizam” u pitanju sam jurica, koji nam je upravo razotkrio analitiku vlastitog ovogodishnjeg uratka :-). Direktor Vinopija je proshlogodishnjem dao prolaznu ocjenu :-). Ja sam svoj “unsolicited sample” otvorio koristeci pritom zashtitnu masku, a nakon kursornog sam olfaktornog dojma sadrzhinu boce brzhe-bolje odlucio vratiti majchici Zemlji, u nadi da ce prirodnim kruzhenjem tvari na kraju ipak pronaci svoj put do “poshtene inteligencije” (kojoj je, kako nam je sam autor to u nekoliko navrata blagonaklono obznanio, ekskluzivno namjenjena 🙂 )

      • jurica 28/11/2011 / 20:00

        ha ha ha možda je “mrvicu” prekiselo za dalmatinske makroorganizme, mi kontinentalci imamo gene tolerantne na povišene kiseline
        grožđe je bilo super zdravo, zrelo, alkohol je prirodan, bez upitnika, urod oko 1,5 kg po trsu

        • vinopija 28/11/2011 / 20:47

          ma kakve kiseline, nisu oni nikad probali pravi “ritoznojček” jurice…

  15. vinopija 28/11/2011 / 18:01

    napokon ulovio malo vremena javiti se kako bi istaknuo da neizmjerno uživam u ovoj izmjeni mišljenja 🙂

  16. Patti 28/11/2011 / 18:10

    Dragi vinopijo, koju posluku nam želiš porati? 😉

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s