Cijena: cca 125 kn (studeni 2012.)
Vrijeme provedeno s Crnim Pinotom obitelji Tomac djelovalo je na mene poput čitanja dobre i ozbiljne knjige. 92.
Boja trule višnje u čaši je transparentna i isprva miriše na Griotte u tekućem obliku, obliku otmjenog Crnog Pinota …voćnog kompota, još mladog, ali nenapadnog.
Na nepcu suptilno kao prolazak kroz paučinu. Nedostižno… ne možeš shvatiti gdje je što odmah na početku, ali nešto te tjera da nastaviš.
Zemljani mineralni karakter glavni je protagonist, važniji od fabule. Ali i sama storija je slojevita, više naizgled nepovezanih radnji koje se na kraju stapaju u jednu kohezivnu priču predivne kompozicije. Intrigantno. Čovjek se osjeća mudrije nakon ovog čitanja.
Suhe samoborske češnjovke neobičan su partner, ali tvrdi kravlji sir pa i kozji, skoro idealna usputna grickalica.
Jedini meni poznati Crni Pinot u Hrvatskoj vjeran „izvorišnoj burgundskoj tradiciji“. Mali zalogaji. Slovo po slovo. Lektira za odlikaše i one koji žele znati više 😉
Još bolje, odnosno još uspjelije vino od 2008. Zapravo, bit će bolje jer je 2008. trenutno u fantastičnoj formi, a 2010. tek sad ulazi u jedva zreliju fazu i za očekivati je da s vremenom postane još bolje. Da ga imam gdje čuvati, ovo vino bi pohranio i zaboravio na pet godina.
Bez greške u najbolja 3 hrvatska crna vina koja sam otvorio ove godine do ovog trenutka. Nego, što radiš na Staru Godinu? Hoćemo li otvoriti novo poglavlje?
Dnevnik vinopije 
Hvala, majstore.
Pa, neka sad ova moja buteljica preživi današnji dan…
😉
je li netko probao i berbu 2009.? vidio sam da u vrutku trenutno imaju samo tu berbu (koliko vidim na njihovom webshopu, ima u mivi berba 2010.)
Berbu 2009. nisam vidio nikad i nigdje iako kažu da postoji (vidi niže komentare https://vinopija.wordpress.com/2011/06/24/tomac-line-up/).
Podaci na webshopu vrutka nisu baš najtočniji. Zadnji put kad sam bio tamo bilo je samo 2010.
Ima u Vivatini još 2008. koja je barem jednako dobra. Doduše, ne znam je li ova zadnja godina štetila, ali tamo flaše stoje polegnute i zamračene, što je vjerojatno dobro za sadržaj.
nisam gledao webshop za vrutak (spomenuo sam ga jer mi je blizu pa svako toliko odem vidit sta ima), ali zadnji put kad sam bio vidio sam da je pisalo berba 2009. (mislio sam da nije mozda neka greska.. a na cijeni na polici je pisalo berba 2011. :D), i alkoholi negdje 13,6% ako se dobro sjecam. vidio sam da ima jos 2010. u mivi, pa ako je 2009. losija od 2010. radije skocim do tamo (jednog dana kad skupim 120kn za jedno vino :))
Lapsusi su više pravilo nego iznimka. Nakon Tomac Crni Pinot 2008 na tržištu se pojavio Crni Pinot 2010. Oba fantastična vina i prema nekim autoritetima 😉 jedini ozbiljan PN u Hrvatskoj.
Što se tiče 2009. ona sigurno postoji jer sam je imao priliku probati, ali sam vinar nije s njom zadovoljan u mjeri u kojoj je zadovoljan navedenim berbama i koliko znam nije u organiziranoj malo/veleprodajnoj distribuciji. Po vjerojatno osjetno nižoj cijeni, 2009 se vjerojatno još uvijek može kupiti u samom podrumu, ali tu me nemojte držati za riječ…
Daniela je popila 2009u!
http://www.gastronomika.hr/vino-kolumne/tomcev-crni-pinot-je-prekrasni-monstrum-u-svojoj-prividnoj-njeznosti/
Zar svu?!? Nije ti ništa ostavila?
Baš mi je interesantan ovaj komentar o ratu između sorti Burgundije i Bordeauxa.;-)
Hm, morat ću bolje pogledati pri slijedećem (skorom) izletu u Vrutak. Rado ću isprobati ovu 2009.-u, pa se nadam da ipak nije sve pocugala.
Unatoč ovom gornjem komentaru, moram priznati da mi je recenzija otvorila apetit.
Meni je interesantnija isključivost u “…NE enzimima, NE selekcioniranim kvascima i slijedom toga DA autentičnim okusima.” ,ali mi se sviđa kako je to “zakopala” i općenito mi je Daniela skroz kul na neki mazohistički način 🙂
Nakon Butkija, redovito sam svojedobno pratio Danieline recenzije u Globusu 😉
Fakat 2009! Sad si sve mislim da su Tomci ovo malo zadržali da dozrije u dobrim uvjetima, pa ga sad lansirali na sreću i zadovoljstvo svih fanova. Trinaest koma šest alkohola bi trebalo ići u prilog ovoj tezi:-)
Moram priznati da sam jučer bio u teškom sukobu interesa. Mjerkao sam da li uzeti Grabara ili ovu divotu i nisam odolio -Tomac CP 2009 sa sada kočoperi na mojoj vinskoj polici.
Taj “neidealni” Tomčev PN još uvijek je vjerojatno second best u domaćim okvirima… ali nekako mi je trenutno muka od tih rangiranja i top lista… volio bi da uživaš u trenutku i da ga poželiš podijeliti s nama
Što buonsangue kaže za Tomcev crni pinot i je li to na tragu burgundskih cp-a? Pretpostavljam da je on taj “autoritet” spomenut u ovim komentarima od vinopije 🙂
Dobro pretpostavljaš torro. Bio je to moj poticaj da buonsangue ostavi komentar u tom threadu u tom trenutku, ali nije mi uspio. Možda ćeš ti imati više uspjeha u tome, ali nadam se da ne očekuješ da ja odgovaram na pitanje što netko drugi misli.
Chika buonsangue kazhe: dico moja, pijte mrki pinot sto ga rade Tomci :-).
(Shalu na stranu, torro: na ovim stranicama u arhivi imas doslovce pregrsht mojih komentara i o stanju PN-a u rvackoj zemlji i o Tomchevom PN. Ako te bas zanima, potrazhi malo…)
pročitao sam na Tomac line up i još nekim vinima, ali teško je pretražiti kada ima tisuću dojmova i 3x toliko komentara :)… neki hint pod kojim vinom da tražim?
inače, vrtim čašu Tomčevog PN-a pred sobom, samo da jelo zgotovim i polijećem 🙂
ok, dok čekamo njegov odgovor, čiji bi se crni pinot još kod nas mogao kupiti, a da je relevantan u smislu burgundskih? pada mi na pamet samo Movia, vidio sam da ga ima u Vrutku, ali mislim da je skoro duplo skuplji od Tomca, 200+ kn…pio netko, vrijedi li te pare?
Poderi Colla Campo Romano imaš u Bornsteinu…
Na vino.hr potraži Hoffstater…
tnx, pogledat ću iako Bornstein ne volim, to je vinoteka za turiste, za trećinu skuplja od svih drugih
Onda za početak… https://vinopija.com/2013/02/28/hofstatter-meczan-pinot-nero-2011/
Campo Romano je u Bornsteinu 179 kn i nema drugdje u maloprodaji koliko znam, to je njihov ekskluzivan uvoz.
(kad si zadnji put bio u Bornsteinu?)
bio sam na proljeće, što god sam pogledao je otprilike trećinu skuplje od ostalih vinoteka….npr stagnum 2006 se uredno prodaje za 280-290 kn, a svugdje drugdje je oko 210 kn…bazični plavci tipa Dubokovićev 2718 je oko 100 kn, drugdje 75 kn…itd itd, očito računaju na turiste jer su na takvoj lokaciji… no dobro, hvala za ovu preporuku, krenut ću prvo sa Tomčevim CP, pa dalje
potvrdjujem da su cijene za turiste i zbog turista (tako su mi dali do znanja, malo manje direktno kako mrs tako i mr vlasnik onih par puta kad sam tamo bio i malo popricao). tamo se isplati ic samo zbog tih par “ekskluziva” koje imaju (poderi colla, onaj pignolo, i vjerojatno se da nac jos par stvarcica), a domaca vina kupuj drugdje :). Movijin PN ti je vjerojatno u bornsteinu preko 200kn jer zadnji put kad sam gledao u vrutku je bio cca 160-180 (nisam probao pa ne mogu komentirat da li vrijedi te pare)
Stoji 🙂 Torre Rosazza neke stvarčice, Poderi Colla i Pieropan bi dodao 😉 Od domaćih samo ono što ne možeš naći drugdje, npr. Zdolc i neka rasprodana godišta i sl. Oduševili su me zapravo s uvozom Pieropana 🙂 To se dogodilo nakon što mi je kum donio primjerke from d fejs of d plejs 🙂 🙂 🙂
Ja sam se ljetos spustio na par minutica dolje pukim stjecajem okolnosti (jedna frendica s kojom sam bio na kavu u Kaptol centru je vec na iduci sastanak morala stici s poklon bocom…). Drago mi je da Bornstein-ova sumanuta pricing policy i dalje zhivi :-). Lijepo je i vrlo pohvalno da ocito ulazhu i u neke inteligentnije i edukativnije izbore u smislu uvoza, ali… odredjene stvari su naprosto odbojne. Na svakog budzhovana koji kolicinu samopostovanja formira prema visini placene cijene (i koji je, dapace, zadovoljan da primjerice Stagnum ima prilike kupiti po stajaznam 30 ili kolko vec % vishoj cijeni) ili pak neinformirani passing trade koji im naleti i nasjedne na foru, bar ce jedna potencijalna musterija izaci iz ducana bez namjere da se ikad bez ogromne nuzhde tamo vrati. Ima jednostavno u tom ducanu preishe pricetag-ova koji veoma glasno potencijalnom interesentu odashilju samo jednu poruku: “Heeeeej moroooneeee, dzhe si do sad biooo 🙂 “
Popio Tomca CP, lijepo, ali ipak se ne može mjeriti sa našim najboljim bordo kupazama 🙂
Razumijem komentar, ali ne razumijem zašto se uopće forsiraš na burgundce ako tražiš bordo kupaze. U čemu se ne može mjeriti?
ne forsiram, isprobavam sorte 🙂 …ne može se mjeriti u gustoći, kompleksnosti, aromatskom profilu, aftertaste-u… ne znam je li to i inače tako u odnosu pinota i bordo kupaža, ili je samo do toga da su naše kupaže jednostavno bolje nego što su to naši CP-i, ali meni osobno, obzirom da preferiram niže kiseline, gusta, teža, aromatski i alkoholno jača vina, naše bordo kupaže su par kopalja ispred u tom smislu..
Ne znam odakle da počnem…
kompleksnost tebi očito znači nešto drugo nego meni, ali ajmo to zanemariti za sad premda sam zaista dosta pisao o tome.
…”gustoća”, aromatski profil, aftertaste nisu vrijednosne skale u smislu “što gušće to bolje” (eto nekidan otvorio jedan bukvalno sirup i guess what, neće biti na best of listi)
Crna “burgundska” i “bordoška” vina su mi super primjer da objasnim kako nema univerzalno najboljeg vina. Ajmo reć, ilustracije radi, da su to dva svijeta. Sve u čemu si dao prednost “bordo kupažama” su tvoji osobni afiniteti i to je sasvim u redu. Ali, da su “bordo kupaže par kopalja ispred” ili da “su naše kupaže jednostavno bolje nego što su to naši CP-i” ?!?
Dakle, Tomčev CP je jednakouspješan “burgundac” (zapravo i uspješniji) kao što je bila koja “bordoška” kupaža uspješan “bordo”.
Ne bi sad komplicirao, ali ovo što si napisao imalo bi smisla u jednoj sasvim drugačijoj raspravi 😉
Uglavnom, zato sam ti napisao “zašto forsiraš burgundce” jer sam od ranije prepoznao tvoje afinitete i nema tog “burgundca” kojeg bi ti mogao doživjeti, osim pogrešnog 😀 Nema ničeg lošeg u tome, ali ima ako na Dnevniku vinopije napišeš ovakav zaključak koji ne stoji.
Kritizirao sam i sustav ocjenjivanja i univerzalnu skalu koja je meni nekad bila “korisna”, ali kad shvatiš koliko je izravno odgovorna za pogrešan pristup vinima, nema povratka. Zato apeliram da uživaš u onome što ti se sviđa i ne istražuješ sorte. Istražuj različita podneblja i kulture, pa ako ti vino pomogne u tome, nitko sretniji od mene.
zaključak je i bio da su “meni osobno” bordo kupaže par kopalja ispred u tom smislu, ne da su općenito kao vina bolja od brugundaca, moraš malo pažljivije to interpretirati kada već voliš secirati svaku riječ 🙂 …vjerujem da je Tomčev pinot vrlo dobar burgundac, ali je problem što meni ta sorta očito ne može ponuditi ono što tražim kod vina, niže kiseline, gušću strukturu itd itd (na nosu i u čaši je obećavao, na nepcu su mi to previsoke kiseline, premalo aroma i kratak after)…ponavljam, ne kažem da je to posljedica lošeg vinarenja, već je očito to sortna karakteristika i ono što CP nudi i sve 5….not my cup of tea i idem dalje 🙂
Nema potrebe za opravdavanjem ni s tvojeg ni mojeg stajališta. Ja osjećam potrebu reagirati jer razlika je velika između “not my cup of tea” i “naše bordo kupaže su par kopalja ispred u tom smislu”… ukoliko je gustoća taj smisao, potpuno si u pravu.
Nije sve za svakog bas u svakom trenutku, jasno ko pasulj i potpuno neproblematicno: saki je putnik kroz svemir vina u nekom svom filmu i u nekoj drugoj fazi te velike aanture. Ti ocito u vinu trenutno trazis odredjene karakteristike i tip Gestalt-a koji dobar PN poput Tomcevog ne bi ni smio nuditi. Ako ti je ovaj Tomcev PN bio bas tako “tanak”, mozda je stvarno u ovom trenutku besmisleno da istrazujes dalje. U ovom trenutku, naglashavam. Jer sve to ne znaci da ti se kroz xy godina, ako nastavis piti vino i razmishljati o njemu, paradigma moze nece u jednom trenutku izvrnuti za 90, 120 ili 180 stupnjeva, pa ce ti, kad ostaris i posenilis, ko npr. meni izlazit pjege na bilo sto neprozirno u chashi … That’s the beauty of it: za razliku od veceg dijela preostalog zivota, u vinu je svasta moguce, velika je tu sloboda 🙂
(Mogao bih sad zalazit u filozofiju i pricat o tome da ne samo svi pilci, nego i sve sorte vrijedne spomena na cilju razvojnog puta uglavnom organolepticki zavrshe u susjedstvu Gestalt-a koji je, generalizirajuci, blizak onome sto obicno uz malo navlachenja dozivljavamo kao organolepticku sliku PN-a: svi smo mi Pinot Noir 🙂 🙂 :-). Which, right now, is bad news for you, I guess 🙂 Shalu na stranu: kad bi jednog dana imao priliku, mislim da bi ti bilo zanimljivo i iznenadjujuce probati neke dobre primjerke bordoshkih i srodnih sorti u punoj zrelosti…)
Jebiga, sad si otvorio Pandorinu kutiju, a ja baš moram usisati stan 🙂
Suzdržavao sam se od “ispravljanja” (“premalo aroma, “gušća struktura i sl), suzdržavao sam se da čovjeku “preporučim” najgušće PN montrume nastale na ovim prostorima i osobito sam se suzdržavao komentirati najvažnije – da su i najbolji Bordoi podjednako suptilni kao i Burgundci 🙂
I sad te krenulo, a čovjek te uopće ne može shvatiti.
slažem se, ukus se s godinama definitivno mjenja (da ne kažem evoluira) i uopće ne isključujem mogućnost da ću s vremenom možda preferirati potpuno drukčija vina od onih koje sada volim…zapravo sam prilično uvjeren da će se to i dogoditi, međutim to je prirodan proces koji se mora dogoditi sam od sebe, i bilo bi glupo i pretenciozno na bilo koji način ga požurivati i forsirati se na nešto što trenutno nije my cup of tea, već se prepuštam trenutku…sve ima svoje vrijeme, pa kud koji mili moji 🙂
Ovo ti je najbolji i komentar dosad. Hvala ti na javljanju i volji da podijeliš osobno iskustvo na ovim stranicama.
🙂 kad smo već tu, jel probao netko Brombonero 2011? bliži mi se jedna prigoda kada bih uzeo nešto malo posebnije, ali plaše me teranoidne/refoškoidne visoke kiseline koje karakteriziraju istarske sorte, što mi ne paše, a ne bih volio baciti u vjetar 250+ kn..
Na žalost, ne bi mogao pomoći. Te novce ja obično ne dajem za ove fensi etikete, ali nakon 2007 mi se čini da voda ide na tvoj mlin po pitanju strukture 😉
…ali mi je super tvoja znatiželja. Da je više takvih laika, možda bi nam i vina bila pristupačnija.
Ja ti te Klajeve delance ne pijem ni da mi plate. Prestar sam za takve gluposti. Take it for what it’s worth, samo me nemoj sad pocet prozivat da ocrnjujem Kasijus Klaja, a da ne znam ni obrazlozit i sl…. Ne ocrnjujem ga… On je car… Ide super s kubanskim cigarama, kao u nekoj staroj pjesmi Amadeus Ramba 🙂
haha ok ok, skužio sam da ti je Darko Baretić jako simpatičan 😀 😉 i pripadajuća ekipa sa vinske priče, jelte 🙂 … I’ll take it (for what it’s worth) i uložiti u nešto drugo
Torro, with all due respect, moj se shaljivi komentar odnosio na Kasiusa Klaja :-). A skvadrici koju spominjes, svaka chast: oni su odmah skuzili da su ta bijela vina more often than not najblize vinjaku, pa ih piju uz kubanske cigare, sto uopce nije losha ideja :-). A za vecinu Kasius Klajevih crnih vina, ukljucujuci i ovo koje tebe zanima, jednom sam i sam napisao da bi bila isto tako idealna uz krvavi steak od brontosaura ili pechenku od nekog pterodaktila, ako ih netko ulovi 🙂
eh da :)…ali primjećuje se da ljudi zadnjih godina postaju sve verziraniji po pitanju vina i vinske kulture, sve je više wine barova, festivala hrane i vina, iako se bojim da veće zanimanje može samo podignuti cijene, nikako spustiti 🙂
Takvo je rezoniranje besprijekorno ako recimo trebaš odrediti gdje bi bio ekvilibrij prilikom polaganja kolokvija iz Počela ekonomije ili kako se već danas zove predmet po Samuelsonovom udžbeniku, ali premda naizgled logično, baš i nije tako univerzalno primjenjivo. Isprike na “dociranju”, ali puno “pravila” ne vrijedi na jako specifičnom “vinskom tržištu”.
živi bili pa vidjeli 🙂
Mendekova Sekekcija,bilo koja godina…ima li toga igdje? Zvoni mi da sam ju jednom vidio u vrutku, ali ne u skorije vrijeme
U maloprodaji nisam siguran gdje se trenutačno može naći.
Pa dobro, Trifunovicu, sta ima sad u rvackoj od ovih nekih kvalitetnijih i dobro poslozhenih stranih fruit-bombs za kupit, tipa nesto juznovamericko ili australsko? Stajaznam, Don Machor, neki Catena Alta, Altair, neki bolji/skuplji Penfolds i sl., stajaznam chega ima? Sta nije bilo i nekog Priorariteta isto za kupit? Sta covjeku ne preporucis nesto in his wheelhouse, nego samo bre nesto bezveze filozofiras?
Pa ne treba valjda mene da odabere bilo koju u RH dostupnu Grand Reservu Rioje il Kaiken Ultra Malbec… al volio bi jednom čovjeku organizirati blind u kojem bi tako posložio “najbolje” makedonske i crnogorske Vrance s “najboljim” dalmatinskim Plavcima 🙂
speaking of vranci… netko probao onaj Kamnikov “terroir” od 400+ kn i 17%+ alkohola? poprilicno sam siguran da jednostavno nije po mom ukusu i toliko para za neku takvu “egzotiku” nikad ne bi davao, ali vrlo rado bi probao nesto tako… cudno 🙂
ko normalan pije vino sa 17% alkohola osim ak nije ledena berba ili ako nisi ifke?pa mogli su stavit 19% i kaj sad?600kn..heheh..pa jeftinije viski maznut..btw danas sam i jedan badelov viski prasnuo u lavabo a ima 14,5% alc…neki plavac svirce hvar… tehnolog valjda imu rupturu na mozgu…ili nadređeni koji mu odobrava..ili oboje…..iako nije stvar alkohola….
Covjece, sedamnajst odsto :-). Pa ova crna vina kaj ja pijem, diskolorirana i vodenasta, valjda moram dve boce stavit skup da imaju antocijanina i alkohola ko ova jedna :-). A i to moram pazit da boce slucajno nisu bas jedna Poulsard a druga Trousseau, ko jucer za nedeljni ruchak 🙂
joj, a jos kad vidite kitsch-astost pakiranja: http://images.vivino.com/thumbs/01bwsk9v5n9lj_375x500.jpg. pravi mentalac od vina koji se mora malo k***iti i sa nagradama. anyway, bas zato sto to ne moze bit dobro ali je tako skupo i nagradjivano me zanima (ali ne bi kupio pa ni da dobijem na lotu :))
Nije do alkohola, vec do samog vina… Moze biti 17% pa da normalno odradis bocu i odseces od stola. Ali, da, generalno sto manje, to bolje. 12% je cisto ok.
Nije do alkohola, vec do samog vina… Moze biti 17% pa da “normalno odradis bocu i odseces od stola.” ___ Mozhe, mozhe, jashta, kako da ne… Ali.. tijeshko… tijeshko… 🙂 🙂 🙂
Jeste, retki trenuci…
Da, ovo bi definitivno ubacio u taj neki “Paris tasting” line-up. NIje to moje vino, ali definitivno bolje nosi tih monstruoznih 17% nego ikoji Plavac sa istim alc. A to je inače blasfemična teza koju pokušavam objasniti bez da me proglase državnim neprijateljem.
Posljednja nevjerojatno pitka vina s visokim alkoholima koja su me iznenadila dolaze iz podruma Belović, ali to je nešto drugo 😉 Ipak, 17% mislim da nisam nikad doživio da alkoholi ne strše.
Zasto blasfemicna?
Ma malo pretjerujem, pa pisao sam već o tome i u dojmovima i u komentarima… predrasude publike, “vina za zagrepčane” i kuda to sve vodi.
A fck, ocekivao sam da ce otici u neku diskusiju, a ti pomirljivo…
Znaš što, nema ovdje baš puno prostora više obzirom da komentari ipak nisu forum, ali napravit ću (ponovo) neki dojam pa možemo tamo od početka…
vidis.. ne bi bilo lose bas i slozit neki forum, puno je bolje to za neke diskusije 🙂
Je i nije. I ovako i bez trolanja i namjerne subverzije 🙂 je teško držati temu, a onda bi valjda trebao zaposliti dva moderatora da paze na red. Već sam u više navrata govorio da ako tražiš isključivo čim više grama ekstrakta po litri za čim manje novaca, bolje ćeš proći s Vrancem. Sad bi to trebalo obrazložiti…..
Zatim, predrasude koje su u dva segmenta – većina populacija poznaje isključivo uvozne Vrance iz PET ambalaže iz akcijske ponude supermarketa i misli da je Vranac isključivo “jeftino vino sumnjiva porijekla” te predrasuda prema dalmatinskim Plavcima, osobito onima s posebno označenih položaja u koje se dodaje/dodavalo Vranca “iz nepoznatih izvora” te da se to radi zbog obmane i prevare konzumenta i tu bi sad trebao na više razina objasniti puno toga… a posebno bi se trebalo pozabaviti fenomenom cjenovnog pozicioniranja masivnih Plavaca (tzv. vina za purgere)
Nakon svega toga bi se valjda pozabavio pitanjem kakvo bi zapravo trebalo biti vino Plavca Malog da naglasi ono po čemu bi moglo biti posebno i u čemu mu Vranac kao niti jedna druga sorta na svijetu uostalom, doista ne može konkurirati. Razlika između karaktera i stilistike. Itd. Itd. A na kraju bi zapravo bio na početku, jer sve to skupa ne bi imalo nikakvu svrhu ukoliko sam konzument ne osjeti razliku između Medvida i StHills Dingača s jedne te Murvice i Stagnuma s druge strane, a kladio bi se da je na slijepom kušanju ne bi razabrao niti jedan tim degustatora/ocjenjivača kojeg može skupiti bilo zavod, bilo komora, ma bilo tko. A možda se varam? Sugestije?
a ono… u najgorem slucaju bar preselit ove komentare na format foruma bi bio napredak jer bi bar bili citljiviji i lakse bi se pratila diskusija i moglo bi se razviti vise niti istovremeno bez da se raspadne i postane niz jedva citljivih stupaca gdje stane 3 rijeci… a i radilo bi pretrazivanje a ne da se mora pamtit na koje je vino nastala koja diskusija o cemu. a i ne vidim di je problem da ako nesto kazes ovdje u komentarima, automatski bi na forumskom formatu to trebao detaljnije obrazloziti samo zato sto je forum. plus, diskusije koje navodis mogli bi zapoceti i drugi ljudi a da uopce ne sudjelujes (osim eventualno u ulozi admina/moda). a moderatori bi mogli biti na miru ifke i bounsangue… zabava zajamcena (da imaju vremena i volje to radit, za sto bi dao oba bubrega da nemaju :)), a i ako bi forum dovoljno narastao da i zahtijeva 2 dodatna moderatora, javilo bi se ljudi bez problema
Vjeruj mi na rijec, Patrik, unutar okvira hrvatskog vinskog diskursa (i vinske ponude u Hrvatskoj) uopce nema dovoljno potencijala za smisleno postojanje i funkcioniranje zasebnog vinskog foruma. Nema ni priblizno dovoljno ljudi koji bi uopce mogli futrat “content” koji bi davao impuls smislenom zivotu takvog foruma i dovoljnu kolicinu iole zanimljivih aktivnosti, niti imas iole dovoljan broj potencijalno relevantnih diskutanata itd. itd.. Sve u svemu, ne postoji kriticna masa ni jednog od elemenata koji su nuzhni za kvalitetan diskusijski forum o vinu. Ovo sto imas ovdje je as good as you’re going to get, a za hrvatske prilike, dapace, tu i tamo i prilicno ekskluzivno, zapravo potpuna iznimka u vlastitom kontekstu (pogledaj si malo ostatak diskursa koji uopce postoji na tzv sceni…), i nesto sto je vec mnogo bolje nego sto tzv scena uopce zasluzuje. Velika steta za vas pet do deset koji nesto znaju/razumiju/stvarno vas zanima/rado bi produbili stvar, no to je tako. Soooo… be thankful for small mercies, that would be my advice 🙂 🙂
Da.
kako bi rekoh, bilo bi to dobro napraviti cisto radi funkcionalnosti ako nista drugo, jer su ovi komentari grozni za citanje i pisanje 🙂 da nema “materijala” kako bi se nesto ozbiljnije prodiskutiralo vjerovat cu vam na rijec bez problema jer se stvarno tako i cini (mislim da je i nekom polu-laiku to jasno samo citajuci npr famozne “vinske price” i usporedjujuci materijal na takvim stranicama i sa nekim prosjecnim blogovima na nekim drugim scenama [bar neke na koje sam ja naisao]), sto me uopce ne cudi kad se uzme u obzir ‘rvacka, ‘rvati i sve sta je ‘rvacko 🙂 mozda se uhvatim tako nekog projektica da stavim sve komentare/dojmove za sebe u nekoj bazi za lakse pretrazivanje (i eventualno “pretakanje” u neki forum u buducnosti ako ce biti interesa), jer je “kopanje” po ovom site-u stvarno grozno, a treba postojati laksi nacin kako se dokopati ifketovih “pearls of wisdom”. anyway, vec kad ste ovdje, prije nego pobjegnete opet negdje u tisini internetskog pozadinskog suma, bi li vas mogao zagnjaviti za preporuku (kratak popis mozda?) neke pristojne “must read” literature o vinima, vinarenju i svemu vinoznom za mladog i zeljnog znanja? 🙂
Je, meni se isto chini da zadnjih godina ima sve vishe i vishe pravih shmekera 🙂 🙂 :-). Narocito ovih kaj se pale na vina koja se rade ono, sama od sebe, fakat skorz prirodno, ti su fakat u velikoj ofanzivi 🙂 🙂 :-). Sve prshti sto od prosvjetitelja, sto od pupajucih znalaca 🙂 🙂 🙂
Ma, nije istina…
Normalno da nije, pa valjda si cak i ti vec shvatio da se ja samo zajebavam 🙂 🙂 🙂
Na trenutak sam pomislio… 🙂
U 2 posta 12 Smješaka….Tvrle, ju ar sou fakin ful of krismas kukis end pašerenk d vik madrfakin bilh… 🙂
Nije samo bilh, josh uvek je 🙂
Za mansengom sam totalni debil
pa mi pashe renc du vic-bilh 🙂