Dnevnik vinopije

Cijena: 95,98 kn

Za sve sam ja kriv. Počeo sam imena sorti pisati velikim slovom premda sam znao da to nije pravopisno ispravno…

Obožavam teran u mladosti. Ne znam žvaćem li neki svježi „road kill“ ili pijem vino s „dlakavim taninima“ i povećanim udjelom željeza 🙂

Kabolin teran više mlad za te standarde, ali još uvijek aktualan na tržištu. Dugo školovan i sada u svojoj nježnoj fazi s hladnim kiselinama na svim pravim mjestima i teranovskim taninima koji ne stežu, tek donekle isušuju nepce prizivajući novi gutljaj.

Lakoća gutljaja varljiva je zamka jer unatoč sklonosti terana za srčanim vinima s niskim alkoholima, Kabola 2010 ima 13,9% alc što je prilično, osobito za dosta zahtjevno godište. Ali svakim gutljajem sve bolji, s voćno-mineralnom signaturom kraja iz koje dolazi. Teran bujštine… šumsko voće okusa krvi, bojom u koju su obojani vinogradi terana diljem Istre.

Uz istarski pršut i maslinovo ulje, malošto bi prije poželio. Jednom prilikom sam napisao (17.06.2009. u dojmu Kabola Teran 2007.) da „tek kad se proba pravi teran, mogu priznati da nastaje ovisnost ili pak odbojnost prema sorti“.

Izgleda da to ipak nije bio „pravi teran“ Tako tvrdi važeća tržišna regulativa EU, na koju se nitko nije osvrnuo tijekom pristupnih pregovora, a u kojoj je Slovenija zaštitila Teran.

To je bila tema konferencije o teranu u Zagrebu, 09.12.2014.

Čemu zavrzlama kad nitko ne može prisvojiti ime sorte? Slovenija je zaštitila naziv Teran za vina slovenskog Krasa napravljena iz sorte refošk. Ilustracije radi, to je slično kao što je Kraš zaštitio Bajaderu i niti jedan drugi proizvod te kategorije ne smije imati isto ime. U osnovi, nitko ne brani slovencima da zaštite svoj „kraški teran“ jer i oni su iznijeli neku argumentaciju temeljem koje je ta zaštita (ne znam točno koja, a nije nebitno za pravne stručnjake btw) donesena na razini EU.

Ali kako bi onda Istrijani trebali zvati vino iz sorte koja se stoljećima uzgaja u Istri i koja je svojedobno bila najznačajnija sorta Istre uopće? Nevolja je u tome što u Sloveniji ne priznaju da je teran sorta (?!?), dok sami vinari istovremeno svoj refošk ne smatraju teranom, ali niti najpoznatijim refoškom (Refosco dal peduncolo rosso). Sorti iz refošk obitelji je nekolicina i sve te sorte su odavno poznate i ponavljanje kako teran nije isto što i refošk je topla voda jer sve su te sorte ionako na popisu sorti Međunarodne organizacije za vinogradarstvo i vino. Da, uključujući teran.

Ako je zaštićen Teran iz Krasa kao naziv za vino sorte refošk, kako onda talijani smiju prodavati svoj Terrano iz DOC Carso? (Imao sam ga na radionici na temu terana od juga Istre preko poreštine, buzeštine i bujštine do Carsa.) Čini mi se da Istrijanima ne treba enolog, već dobar pravnik.

Izvjestan ishod više nije dogovor s drugom stranom jer donesena je zaštita na EU razini. (Uostalom, zaštita je navodno pokrenuta još 2004. za kraški teran i 2008. „automatizmom“?! za Teran.) Ljut sam i ja zbog apsurda, ali ipak ne vidim rezon u bojkotiranju slovenskih vina kao što je bilo reakcija na konferenciji. Imam više nego dovoljno razloga biti ljut na npr. „fašiste“ s PopTV-a s kojima sam ove godine imao posla, ali zar bi sad zato trebao dignuti Krško u zrak? 🙂 Koliko god razumijem satisfakciju, takvi nepromišljeni potezi se obično obiju o glavu, evidentno 🙂 Ali jednom ću ja odlučivati ili utjecati na raspodjelu marketinškog budžeta (jer time se između ostalog profesionalno bavim u životu btw) za tržište Slovenije pa ću umjesto formalnog prebacivanja krivice dobiti osobnu masnu ispriku, siguran sam.