Cijena: 99,50 kn
Nisam siguran koliko to ima smisla u ovom slučaju, ali obzirom na danas u svjetskim vinskim časopisima dosta raširenu retoriku korištenja desetaka različitih klonova osobito kad se spominje Pinot Noir, ne mogu se oteti dojmu da ovako „jednostavan“ Crni Pinot mora biti neki „njemački klon“ 🙂 Premda je to možda i smiješno, asocijacija koja mi odmah prolazi kroz glavu kad ispijam ovo vino rudimentarne jednostavnosti suhe strukture s 13,4% alc te suzdržane aromatičnosti i čiste transparencije, je da djeluje više „germanski“ nego „francuski“.
Kao takav, svejedno je jedan od malobrojnih ozbiljnih hrvatskih Crnih Pinota.
To je vino ipak voćnog fokusa. Umjerenog intenziteta i visoke trajnosti na nepcu. Perzistentno tijekom i s odjecima nakon gutljaja. Suho crveno voće, suhi šipak i suhe smokve. Sitni tanini, ugodne i hladne kiseline.
Naizgled jednostavno, s vremenom se ipak događaju određene promjene u čaši, preko murve (dud) u slatkasto-alkoholnoj manifestaciji do kameno-mineralnih senzacija praćenih topljenjem suhonjavih tanina.
Vino kojem ne pristaje kremozno-mekana tekstura. Selekcija Pinot Crni je britko vino. Barem ona sredina između strijemeće koncentracije i alkoholnosti te taninske tjelesnosti. Ta sredina neprimjetnih kiselina je prava kičma ovog vina.
Unatoč britkoj pitkosti i vizualnoj transparentnosti, kičma nosi teret koji nije tako lagan. Premda, vjerojatno u skladu s godištem koje je u Moslavini i Voloder-Ivanić Gradskom vinogorju bilo potentno, suho i zrelo. Odlično uz polutvrdi sir Biskup npr.
Dnevnik vinopije 
Jučer otvorio…bolji neg prije pol godine, a danas još bolji. Da mi zaklopiš oči reko bi da pijem dobar bordoški merlot… 🙂
pitam se što bi te natjeralo da kažeš takvo što 🙂 Al ima smisla… neobične kiseline doista, neizražene, nekako neutralnije nego bi očekivao
Kladim se da je Kosovec na boce merloa sam nakeljio etikete od pinoa.. ipak čovjek uglavnom nišani američko tržište… 🙂 …još uvijek potreseno od sajdvejza. Čudim se, None, kaj ti to nisi skužio prvi nego brljaš o njemačkom klonu pinoa. Obično si ti najhrabriji i prvi koji će čovjeku u facu reći: Jo vajn iz fakin merlou! 🙂
Ne bi mi palo na pamet, ali ako se tebi sviđa je krajnje sumnjivo
Poslano preko Samsung Mobile uređaja.
Njemacki klon pinot noir-a, brate 🙂 🙂 :-). Didn’t you read the memo? 🙂
Yesam. Ovo je napisano ranije. A volio bi rasvijetliti tu temu malo
Poslano preko Samsung Mobile uređaja.
Sori, ovo se odnosilo na Ifketa, a ne na tebe. Sto se Vas tice, u potpunosti sam submisivan u odnosu na Vashu dijagnozu o teutonskom materijalu, siguran sam da Vi znate tocno o chemu govorite 🙂
Naprotiv 🙂 Mislim da ni Kosovec nije siguran što je točno tada sadio 😀
Međutim, kao što se jasno vidi, nije to bila nikakva “dijagnoza”. Tek pokušaj opisa.
Možda jest neartikulirano i neelaborirano u tom smislu, ali kad već bodeš, fascinira me priča o “field blendu” nekolicine različitih “klonova” iste sorte, nešto što je mislim Cristiano van Zeller (nisam siguran je li baš on, ali netko od Douro Boysa) u jednom interviewu naveo kao jedinstvenu kvalitetu/prednost Burgundije u odnosu na ostatak svijeta…
Zatim, odluka o sadnji materijala koji će biti baza za pjenušac u odnosu na materijal iz kojeg će nastati mirno vino…
Iz ovog što sam naveo nije se još formuliralo “pitanje” na žalost, ali u svakom slučaju moj dojam nije dijagnoza, već više neobuzdano korištenje perceptivnih okvira kako kažeš “teutonske” vs. “galske” kulture 🙂 ne bi li uspostavio asocijaciju koja možda i nije utemeljena, ali je auditoriju shvatljiva.
Kopas s prilicnom revnoscu ispod sebe toliko duboku i tamnu rupu da mi, kao neobaveznom promatracu, sam prizor stvara odredjenu nelagodu 🙂 🙂 🙂
Kažu da se najbolje uči na greškama pa u tom smislu, bilo bi i vrijeme 🙂
He he, kazhu i da pametan uchi na tudjima, ali necemo inzistirati na nijansama 🙂 🙂 🙂
🙂 Jebiga kad ekipa oko Noneta ne radi dovoljno grešaka za njegov željeni tempo učenja (mamicu im!), pa on mora preuzet stvar u svoje ruke…
ifke je ipak prava enciklopedija u tom smislu 😀