„Franka“ – vinska valuta

The sea was angry that day, my friends… 😀

Na samome hrvatskom jugu, u povijesnim Lazaretima na Dubrovnik FestiWineu, uživali smo u kontinentalnim vinima istaknute kontinentalne sorte – Frankovke.

Poput sličnoimene valute, skoro sva vina podložna su oscilacijama u popularnosti. Trenutno je frankovka iz raznoraznih razloga sorta koja nije cijenjena. Na domaćem tržištu. Tome nije tako u Burgenlandu itd.

U Hrvatskoj se Frankovka uzgaja od Plešivice i Moslavine do Iloka. Premda postoje i drugi vrlo uspješni domaći primjeri, čini se kako danas nitko ne ulaže toliko puno i toliko ozbiljno u Frankovku koliko u Feričancima. Slavonska „dika“ i „miraz“ Feravina pokazuje i tek će pokazati svoj puni raspon:

Pjenušava verzija koja će se iz tanka za prosecco puniti u Feričancima.

Mlada Frankovka koja poput Portugisca ili Beaujolaisa ispuni kasnu jesen mirisima voća.

Rose koji demonstrira koliko je Frankovka zahvalna na stolu i u ovom obliku.

Dika Frankovka koja je kao ugodno i pitko voćno vino konkurentne cijene ipak puno ozbiljnija od jeftinog uvoza.

Miraz Frankovka koja je školovana u podrumu da vremenom dobije dodatnu vrijednost.

Ledeno vino, dakle ultimativni predikat, koji još odležava u podrumu.

Tog dana, 21. travnja otvorili smo arhivu da provjerimo što se događa s vinima u boci.

Nakon dugo vremena otvorila se 2006. tada još pod nazivom Feravino Frankovka barrique.

Vibrantni bariton zapjevao je iz čaše. Pjesmu o voću… od barrique-a je ostao samo začin. Tanin se usitnio. Voće produbilo, pojavila se kožnatost i specifična mineralnost, a najviše fascinira upravo vinoznost, skoro balzamičnost.

Bilo je poučno usporediti berbe 2008. i 2009. Oba Miraza impresioniraju razvojem u boci. Osobno me fascinira predivan Miraz 2008. i zanimljivo je usporediti doživljaj s bilješkama od prije šest godina (https://vinopija.com/2011/08/12/feravino-frankovka-miraz-2008/)

2009 Feravino, Miraz Frankovka također, drvo je postalo cedrovina, fini duhan, još je živo i pitko, a taman ugodno zaokruženo vremenom (pripremom u podrumu i odležavanjem u boci).

Da, dobra voćnost, ali i ta osobita zemljanost, humus, uz vinozan karakter…

  1. Miraz još uvijek je aktualna berba, masnija, ne preteška, s uklopljenih 14,5% alc., također suha, ali uz jednu slatkastiju prezrelost i trpkost i najviše voćne aromatičnosti.

Ono najznačajnije što ova vina pokazuju je da se odležavanjem ostvarila dodatna vrijednost, da se vino uravnotežilo, produbilo i aromatski dozrelo na način da je jasniji taj „erdig“ mineralni moment, a voćnost nije trivijalna.

Za prave poznavatelje nikakvo otkriće, ali vjerujem da bi rijetki na nekom slijepom kušanju „prestižnih vina“ prepoznali Miraz.

Kao što sam komentirao prije šest godina – najvažniji iskorak Feravina i Frankovke u Hrvatskoj: „Napokon dostojna Frankovka“

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s