Pitam se koliko je ljudi primjetilo da naziv Prosecco zadrži riječ Rose? 😀
Pretpostavljam da upućeni vinopije nemaju ružičastu asocijaciju kad vide naziv Prosecco jer poznaju isključivo bijeli pjenušavac pod tim nazivom.
Neki su možda skloni u svojoj glavi razdvojiti naziv na pro i secco kao neki latinsko talijanski hibrid, ali P-Rose-cco vjerojatno ni-ko 🙂
Opet, puno toga pretpostavljam…
A neopterećena većina niti se zamara niti zabavlja time što Prosecco “ne smije” biti ružičast.
Tu i tamo se netko krene busati u prsa zbog nekog publiciteta koji ukazuje na besmislenost zabrane korištenja naziva Prošek.
Nisam ni ja za “svijet zabrana”, međutim volim razlikovati zabranu od zaštite. Prilično je to nezahvalno u ovim službeno pandemijskim vremenima kad se definicije zabrane i zaštite interpretiraju proizvoljno, ali usudit ću se pokušati.
Svi će se odmah složiti da nije u redu da prodavač zavarava kupca. Postoje čak i zakoni koji to reguliraju. Nije dozvoljeno dovođenje kupca u zabludu. Kako onda tako plemenita pobuda može biti nepravedna?
Pitajmo Talijane koji ne smiju koristiti naziv sorte Tocai Friulano. Mađari su sasvim legitimno i u skladu sa spomenutim najplemenitijim nastojanjima zaštitili svoj Tokaj. Međutim, to istovremeno znači da Talijani više ne smiju svoje vino nazivati po sorti oduvijek poznatoj kao Tocai Friulano. Uzalud su Talijani objašnjavali da njihov Tocai i mađarski Tokaj nemaju veze s vezom.
Zašto uzalud? Pa vjerojatno zato jer ona neopterećena većina koju boli krastavac nema pojma o čemu pričamo. Hoće li prosječan konzument razlikovati Tokaj od Tocaija? Hoće krastavac.
Stoga je besmisleno inzistirati na očiglednoj razlici između Prosecca i Prošeka. Je li jedno i drugo kategorija vina i da li bi prosječan kupac mogao biti u zabludi? Da mi je novčić za svaki put kad sam čuo nekoga kako izgovara “prošeko”…
Prije nego što nakon svih ovih godina napokon postanem ”mučko đubre”, “plaćenik” i “mrzitelj svega Hrvatskog”, dozvolit ću sebi da iznesem sugestiju. Umjesto da ukazujemo na upućenim vinopijama sasvim očiglednu razliku između Prošeka i Prosecca, kako bi bilo da dokažemo da proječan kupac nije u zabludi? Da je zabrana neosnovana.
I to bez VARanja. Nek jednom doživim da VAR odluči u našu korist. Makar i nemali dovoljno Prošeka da sastavimo nogometnu momčad. U vrhu napada uvijek sam vidio Issu Tonija Bunčića iz grozdova Plavca prosušenog na lozama obiteljskog vinograda u Voščicama, a na krilima prosušena Glavinuša Jakše Bedalova i Žlahtina Ivana Katunara, dakle, tržišno realno nepostojeća vina.
Našlo bi se tu vina za još poneku poziciju, a nasuprot te selekcije i dalje će biti konzorcij (zapravo jedan od tri) koji zastupa 348 vinarija s 486 milijuna boca godišnje.
Dok pripremamo selekciju, Prosecco konzorcij je u međuvremenu proširio svoju zaštitu i na ružičaste mjehuriće. Svaka čast tradiciji, ali su shvatili da percepcija Prosecca neće biti narušena širenjem na globalno rastuću kategoriju rose pjenušaca.
Obzirom da su brojni proizvođači Prosecca ionako pravili kojekakve rosato spumante grozote, definirali su standarde i zaštitili Prosecco DOC Rose.
Jedina dozvoljena crna sorta u blendu je Pinot Nero, vinificiran kao crno vino. Dozvoljeni udio je između 10 i 15%.
Standardi su čak rigorozniji u odnosu na “bijeli Prosecco”. Umjesto 30, propisano je minimalno 60 dana sekundarne fermentacije. Također, maksimalan udio sladora je Extra Dry (do 17g/L).
Meni zasad najdraži Prosecco DOC Rose je Extra Brut (3 – 6 g/L). Imao sam priliku probati i Brut Nature s 0.8g/L, ali ipak, malo dobro pogođenog dosagea čini čuda. Takvim balansom Facchin ostvaruje dodatnu razinu, koja se osjeti i kroz versatilnost. Dok “Clair de Lune” vinarije Martellozzo funkcionira skoro isključivo kao isušujući aperitiv, suptilne aromatike crvenog ribizla i šumskih jagoda, Facchinov Extra Brut zahvalan je uz raznovrsna jela i toliko pitak. Ostvaruje onu zaraznu kvalitetu Prosecca da gutljaj traje ni predugo ni prekratko već točno koliko treba da poželimo još jedan 😛 Osobito ukoliko breskva dominira aromatskim spektrom, idealno zrela, sočna i voćna.
Ova i druga vina predstavio sam 07.07. kao najavu Prosecco Days koji bi se trebali održati 13. i 14.10. u The Westin Hotel Zagreb.
Nadam se samo da zaštita više neće biti izlika za zabrane.
Dnevnik vinopije 