Autohtone ili svjetske plemenite sorte, ali s neočekivanih terroira. Osobito za francuske vinare. Ova tematska radionica Vinske čitaonice uspjela je okupiti 4 zanimljive vinarije vinara francuskih državljana daleko od Francuske, a ipak drugačijih od svojeg okruženja.
Pitanje dana 11.02.2016. bilo je zbog čega su ova vina više „francuska“, negoli hrvatska, bosanska ili srpska…
Obično se govori o vinorodnoj Hercegovini kad je plemenita kapljica u pitanju, međutim najnovije otkriće dolazi iz Prnjavora u Bosni. Chardonnay i Pourquoi Pas Vinarije Fazan potpuno ruše predrasude. Vina potpisuje Christian Zwickert, rođeni Alzašanin, ali danas zaposlen u vinariji Chateauneuf du Pape apelacije. U odsutnosti, Nada Harijan i Boris Lepir brinu o posjedu u Prnjavoru, radeći prema uputama vinara.
Pourquoi Pas u prijevodu znači „zašto ne“ i odlično opisuje ne samo ovu neortodoksnu kupažu sorti već i cijeli poduhvat u kontekstu nepostojeće ili nedostatne lokalne tradicije. Ipak, vino koje je oduševilo tijekom tog slučajnog susreta ovog ljeta bio je Chardonnay 2013.
Na radionici smo otvorili Chardonnay 2014. Kao i mnoga vina vrijedna pažnje, traži malo strpljenja. Kad „fosfor“ i reduktivnost zamijeni slani kamen. Malo soli za puno slasti u ustima. Životnost i punoća okusa bez opterećujuće težine. Svega 12,5% alkohola. Ima i fokus i širinu i dubinu. Onu vrst svježine koju sobna temperatura ne može umanjiti. Od svih vina podsjetilo me pomalo na Chardonnay Provića iz Neretve?! Jednako dobro se ponaša uz rižoto s kozicama na crveno. Osobito kad su još slađe zbog idealnog soljenja, molim 😉
Naizgled jednostavno evocira kontemplaciju. Odakle ovaj umirujući sklad koji nadilazi frivolne senzacije? Veličina koja ne dolazi iz ohole uzvišenosti, već blagoslovljene poniznosti…
Pourquoi Pas 2013 je spoj Syraha i Pinot Noira. Puno svilenskaste raskoši voća na rubu prezrelosti. A ispod „glazure“, reska vitalnost. Obojana ludom zemljanom mineralnosti i zrelom voćnosti. Lako uočljiva mineralna komponentna čak i u ovako „sirovom“ vinu, još premladom za konzumaciju.
Zrnati tanin ne narušava sočnost. Uklapa se idealno u srčanu cjelinu. Cjelinu hladnog Syraha i šumske jagodice Pinot Noira.
„Hrvatski“ predstavnik na ovoj radionici bila su vina Olivier Ertzbischoffa koji sa suprugom Jacqueline Marovac potpisuje etiketu Domaine Koquelicot. U maloj vinariji u Belaju, Istra inspirirana Burgundijom stvara nove definicije autohtonih istarskih i burgundskih sorti. Sa crvene zemlje Poreštine i bijele zemlje centralne Istre odabrali smo Fugaz i Santa Chiaru.
Radionicu smo otvorili etiketom Fugaz, čistom Malvazijom Istrijanom. Osobni favorit je Santa Chiara u kojoj je Malvazija Istriana idealno „podebljana“ Chardonnayom.
Nastavili smo aktualnom berbom Malvazije mladog Dimitri Brečevića. Premda najmlađi kao vinar, njegovi Piquentumi već su afirmirani u svojoj kategoriji. Piquentum Blanc uspijeva biti suštinski drugačija Malvazija već neko vrijeme. Spontana fermentacija i minimalni intervencionizam dio su njegove potrage za ekspresijom podneblja.
Njegova se vina traže i otvore prerano. Poput genijalnog Refoška iz 2013. Piquentum Terre je zavodljiv i danas, ali prekrasno vino s velikim potencijalom.
Na kraju smo pripremili nešto nenabavljivo. Ne želim ni početi objašnjavati što sam sve pokušao da osiguram uzorke za ovu priliku. Mislim da bi lakše dogovorio Stevena Spurriera, Andrew Jefforda, Sucklinga i Kurniawana za testiranje rakije prepečenice u nuklearnoj elektrani. Ukoliko prate svi uključeni, ovim putem se zahvaljujem na pomoći. I would like to thank everybody involved in attempt of acquiring the Francuska vinarija wines 🙂 Je tiens à remercier toutes les personnes impliquées dans la tentative d’acquérir les vins de Francuska Vinarija. 🙂
Isplatilo se. Obećanje je bilo genijalno. Moj favorit večeri. Vino sorte Gamay, ali koliko sam shvatio iz neke pred-filoksera podloge, koju je Cyrille Bongiraud presadio u Rogljevo. Cyrille je ekspert za tlo, njegova žena Estelle nasljeđuje tradiciju stare burgundske obitelji i oni se odlučuju uzgajati lozu u Negotinu, uz samu granicu Srbije s Bugarskom i Rumunjskom na sjeveru.
Otkrili smo i Tajnu, čisti Cabernet Sauvignon. Drugačije, uvjerljivo. Robert Šantek je “pogodio” sortu. Sapienti sat 😀
Na kraju se osjećam dužan zahvaliti našem doajenu 🙂 🙂 🙂 koji nije mogao prisustvovati radionici, g. Suhadolniku na inicijalnom upoznavanju s Vinarijom Fazan, a gdji Harijan i Borisu Lepiru na sudjelovanju. Vinskoj čitaonici je jako drago da je upravo ova radionica bila (pret)premijerno predstavljanje Fazana u Zagrebu i Hrvatskoj. Jednako veliko hvala Dimitriju Brečeviću, kao i Olivieru Ertzbischoffu na svojem doprinosu, a posebno zahvaljujem Vladanu Stanojloviću Kiki i Denisu Mirkoviću na sumanutoj intervenciji zahvaljujući kojoj smo nakon svih peripetija uspjeli doći do vina Francuske vinarije.
Dnevnik vinopije 