Napokon sam zbrojio dojmove i prenosim s velikim odobravanjem jedna od meni najugodnijih osvježenja koja su se pojavila prošle godine. Prigora je vinski brand Vinarije Bedeković s vlastitim vinogradima u zelinskom vinogorju na položaju Bedenica-Otrčkovec i premda po mnogočemu tipična Zelina, po mnogomu odskače od danas dominantne proizvodnje vina u tom kraju.
Prigora, Rizling Brisk, 2013.
Cijena: 54,98 kn
Nije deklarirano, ali djeluje suho do kosti. Stisnuti rizlingovski reduktivan intenzitet koji kao da usisava zeleno voće u vakuum.
Sline se skupljaju pripremajući nepce za zagriz u blistavo bistru tekućinu. Uh, fantastična koncentracija kiselina ostvaruje do danas najuvjerljiviji Rizling zelinskog kraja s kojim sam se susreo. Na neki način, kao da ne pripada vinogorju Prigorje-Bilogora.
Longitudinalna, a minimalistička struktura temelji se na suhom i koncentriranom ekstraktu u brzom gutljaju suhog vina s 11,5% alc. Tvrda zelena jabučica od sorte koja se ne uzgaja „industrijski“. Vina Prigora (Bedekovich) predstavljaju se kao vina iz ekološki uzgojenih vinograda odnjegovana suvremenom tehnologijom.
Rizling Brisk stoji na etiketi i s pravom asocira na živahnost, hitrost, energičnost, prohladno proljetno jutro rosnih livada Prigorja.
Vrlo prepoznatljivo kao jedna od pojavnosti Rizlinga, a vrlo nekarakteristično za nerijetko tupa, ponekad čak bljutava i prečesto prenamještena vina ove plemenite sorte iz ovog kraljevstva Kraljevine. Ono što Brisk ostavlja u ustima slično je tragu sirove zelene jabuke, samo manje kiselo, a jednako prostodušno i pristupačno… cijena to prati, ali ne i količine koliko znam. Ukupna površina vinograda iznosi nekih 3 ha.
Prigora, Sauvignon Springtime, 2013.
Cijena: 54,98 kn
Springtime? Vrijeme za oprugu 🙂 Doista, osim jasne asocijacije na proljeće, zabavljaju i alternativni prijevodi riječi „spring“ jer vino je britko i napeto kao opruga, a čisto kao planinski izvor.
Pokošena trava i kopriva usred limete. Tako otprilike djeluje na nosu, uz osjećaj svježine, potpune suhoće i čiste, bistre prozirne tekućine zelene aure.
Možda najinteresantnije je da ima dosta force na nepcu u za današnje standarde nezamislivih 10,7% alc.!?! Podsjeća pomalo na sauvignone Štajerske, više slovenske nego austrijske, ali u ovakvom generaliziranju bitno mi je da ne podsjeća na zelinska bijela vina međunarodnih sorti, a uvjerljivo mi prenosi taj karakter podneblja.
Jer za razliku od većine drugih, imam svrhu za ovo vino po ovoj cijeni. Proljetna struna koja vibrira uz razna jela.
Prigora, Breg, 2013.
Cijena: 54,98 kn
Miriše kao svježe otisnut celulozni papir. Ravnomjeran intenzitet na nekoj vlastitoj frekvenciji. Čaj od zelene jabuke, travnata sočnost. Ne traje predugo jer „žeđ“ već rađa novi gutljaj.
Nije toliko izravno i prodorno kao Rizling i Sauvignon. Kompleksnije, univerzalno prihvatljivije prosječnom nepcu. Naravno, nikad neće biti istinski kompleksno da zablista u nekom ambicioznijem društvu, premda je cuvee čak 5 sorti… Pinot Sivi, Rizvanac, Traminac, Manzoni, Silvanac i 11,1% alc 😀
Dok Rizling i Sauvignon pružaju brzi uvid u podneblje Zeline i što ove sorte tu ostvaruju, kupaža „Breg“, premda jest 100% Prigorje, nije toliko neposredno i razvidno kao led… kao oštrina kojom Rizling i Sauvignon nastupaju. Ali i Breg predstavlja skladnu cjelinu energična gutljaja koji dugo ostaje urezan u memoriju.
Dnevnik vinopije 
Zanimljiv je dojam ostavio ovaj vinar na tebe. Na mene potpuno drugačiji. Ne znam otkuda ti to da je riječ o eko uzgoju jer koliko sam upoznat dotični koristi svu silu moderne “tehnologije” u vinogradu i vinariji. Uistinu vina jesu sva zelena i osvježavajuća no ipak sva posjeduju iritantno-industrijski vonj preko kojega nisam mogao preći.
Šteta, zanimljiv label na bocama!
“Vina iz ekološki uzgojenog vinograda odnjegovana suvremenom tehnologijom” štogod to značilo 🙂 stoji na službenim materijalima.
Nisam doživio osobit industrijski vonj, štogod zapravo i to značilo 😉 premda slutim na što misliš. Zapravo, nije meni ta ekološka priča ni najmanje uvjerljiva, ali nije mi ni presudno za ono što tražim i očekujem ovdje. Vina su podjednako “industrijska” kao i sva druga konvencionalna vina na tržištu. Ova su mi barem bila zanimljiva.
Slažem se skroz za vizualni identitet cijele linije. Pogođeno. Profi 🙂
Jednostavno, vonjaju na burnt matches. If you catch my drift 😉
Da, možda je to svojevrstan odgovor ovim “hipsterskim vinima bez sumpora”
🙂 🙂 🙂 Je suiš souf(f)re
😀
Ne vidim zašto nebi bila moguća “kohabitacija” suvremene tehnologije i ekologije? To je očita zabluda u Hrvatskoj kad je riječ o organskoj proizvodnji, pogotovo u vinogradarstvu i vinarstvu. Ono što kod nas nije dovoljno objašnjeno je razlika organskih (organic) i prirodnih (natural) vina. Što znače moderne tehnologije u vinogradarstvu? Dali tu mislite na upotrebu usko specijaliziranih strojeva koje ekološko vinogradarstvo zahtijeva? Dali je tu priča oko sustava uzgoja? Sjetve travnih smjesa radi poboljšanja bioraznolikosti? Ne vidim gdje je tu problem? Ako ćemo ići bukvalno i do kraja onda ni jedan vinograd nikad neće niti može biti ekološki jer samom sadnjom narušavamo biološku ravnotežu.
Čitava priča se svodi na kvalitetan ručni rad u vinogradu, to je recept za uspjeh ekoloških vinograda i vina. Kod ovog vinara je taj dio odrađen sjajno i svatko tko je imao priliku vidjeti te vinograde može vjerovati da i ekološka vina mogu izgledati kao gore navedena.
I zato je iskrenije reći da primjenjujemo principe ekološke proizvodnje (koji su poznati i koji se znaju) uz upotrebu suvremene tehnologije nego reći da smo biodinamičari i radimo prirodna vina. Osobno vjerujem vinarima u Hrvatskoj koji se deklariraju kao ekološki orjenitirani i razlog je vrlo trivijalan. Oni to ne rade iz profita jer s jedne strane na sreću za potrošaće, a s druge strane nažalost za vinare, ekološki znak na vinima u Hrvatskoj je dodatni teret, nikako prednost i vi ne možete postići razliku u cijeni na temelju “dodane vrijednosti” koje bi takvo vino trebalo imati. Zašto je to tako? Prvi komentar je na tragu odgovora. Zato jer vino koje je ekološko/organsko u Hrvatskoj “mora” odležati u drvu, “mora” biti mutno u boci, “ne smije” imati čiste linije, a i državne institucije se trude da vinarima ne bude lako.
Suvremene tehnologije u podrumu? Hlađenje? Suhi led? Selekcionirani kvasci? Navojni čep? To se ne kosi s ekološkim principima. Upotreba sumpora? Nije u potpunosti definirana i tu može biti diskusije. U konačnici i divlji kvasci iz vinograda u svom metabolizmu u fermentaciji sintetiziaju sumporne spojeve tako da na svijetu ne postoji vino za koje možete reći da je “vino bez sumpora”.
Glede samih vina,
Sauvignon je sjajan. To vino već 9 mjeseci drži jednaku svježinu i britkost kao u ljeti, a osobno mislim da je ekološki uzgoj tome pridonio. Jer, možemo mi pričati o industrijskim vinima, ali rijetko ćemo naići na sauvignon koji sa 10,7% alkohola i životnim vijekom preko godinu dana još uvijek drži jednako široki spektar primarnih mirisa i aromatike tijela. Mislim da to kod konvencionalnih sauvignona je teško ostvarivo.
Rizling je vrlo dobro vino, ali kao i svakom rizlingu njemu je potrebno da korjen loze izvuće minerale iz tla, a budući da se radi o mladim vinogradima to će trebati još nekoliko godina. Potencijal da bude među top rizlinzima kod nas svakako postoji.
S obzirom na način i sadržaj kojim si se obratio nazire se da si dio ove vinarije. Iako je pohvalno što argumentirano braniš stav i svoja vina nekako se ne mogu složiti s tvojim navodima. Riesling iako osvježvajuć bio je izrazito tankog tijela, nepamtljivih sortnih aroma sa sumporom u primaru. Doslovce, samo za proliti u umivaonik, osim ako ne želiš izazvati glavobolju i probavne tegobe. Sauvignon nešto bolji, aromatičniji. Graševina je slavonska, dakle nema veze sa prigorskim terroirom isto tako i crnjak, ne sjećam se koja je sorta bila u pitanju.
Sve to djeluje kao još jedan (neuspjeli) hrvatski projekt bubanja zarađenih novaca iz osnovne djelatnosti u vinograde i vinariju.
Kad je već legitimiranje tako važno, zanimljivo je da Luka (ne onaj Luka) već novi Luka 🙂 nije dio te vinarije. Barem ne bi trebao biti sudeći prema adresi. Već iz komentara je jasno da je enolog ili već netko “u materiji” i između ostalog iz tog razloga kontaminiran pristupom s kojim se po nekim pitanjima osobno ne mogu složiti…
Ali se još manje mogu složiti da je ovaj Riesling za lavabo, osobito zbog “nepamtljvih sortnih aroma sa sumporom u primaru”?!? Priznajem i da mi je tijekom dana i večeri otišla cijela boca i ne, nikavih smetnji probave ili glave nisam imao.
Crnjak je bio Tannat dominantno 🙂
Nakon ovoga, čini mi se fer i da se Tibor “legitimira” jer u protivnom iz ove kritike “projekta” mogu samo zavist iščitati, možda nepravedno “stavljajući komentatora u kućicu” koju mi svjetonazor može prihvatiti i objasniti. Krenuo sam i ja na prvo predstavljanje ovih vina na nečiji nagovor unaprijed očekivajući kako ću imati baš takav zaključak. Ali, dogodilo se nešto drugo. Rezultat je ovaj dojam koji sam objavio. Nisu to vina za kojima bi ludovao 🙂 ali s vremena na vrijeme upravo idealna.
Konačnu presudu dati će madiraza 😉
Predstavljanje cough, cough! Ja sam Tibor, povremeno čitam ovaj blog i isto tako povremeno obilazim vinoteke i vinske sajmove diljem Hrvatske. Iako sam obožavatelj talijanskih i francuskih crnjaka tu i tamo popijem butelju bijelog koje je ponekad iz Hrvatske. 🙂
Nažalost, niti jedno vino ove vinarije me nije oborilo s nogu što ne znači da se to neće promijeniti u budućnosti
Alkos dakle 🙂 Dobrodošao i službeno u naš mali klub 🙂 Samo ignoriraj ifke-a i sve će biti u redu
Mene muči upravo što se puno toga ne kosi s “ekološkim principima” (kao što se na puno nepotrebnog inzistira u nekim drugim principima).
Najmanje diskusije vidim oko upotrebe sumpora. Što znači da nije u potpunosti definirana upotreba sumpora? Da proizvođač nije definirao tablicu s točnim receptom i načinom doziranja po satima?
Koliko god to bilo važno, bilo bi nam jako lijepo kad bi se baš sve moglo svesti na kvalitetan ručni rad u vinogradu 🙂
Mozda sam se krivo izrazio, definirano je pitanje sumpora, ali postoji struja na eu razini koja se s time ne slaze i tu se vodi rasprava. Zato sam i na pocetku napisati da treba jasno razlikovati organska od prirodnih vina
…kao i anorganska od protuprirodnih 🙂 🙂 🙂
🙂 🙂 🙂
mislio sam da je eko/organik/biodinamik passé. new shit has come to light: SLOW WINE! 😀
🙂 🙂 🙂
višak sumpora je nešto što se vrlo lako može detektirati u vinu…u biti ako ima znatnog viška teže ga ne detektirati…bistro ,tvrdo ,tupo, čekić u glavu…itd….blabla…sranje je i manjak sumpora…a naj sranje je sumporovodik ….općenito je sve sve osjetljivo vezano uz tu temu..nenade kak ti doživljavaš višak sumpora i da li si ga u ovom vinu doživio?iako postoji ona stara narodna da ovi krajevi bliže zg baš i ne stede sumporol…naravno to se promijenilo valjda..
U jednom komentaru otvorio toliko toga, a nisi probao vino koje je stvoreno da ti se svidi 🙂 Napisao sam kako sam doživio vino. NIkakvih vidljivih sumpornih spojeva u mojoj boci. Ima tu jedna reduktivnost koliko se sjećam, a koja može asocirati na nešto neželjeno i bla bla, ali sve je o.k.
trenutno plovim jar-om , novim zelandom …. niš novo..bez iznenađenja…cijena između 50-70 kn… malo pozelenim,pa odrvenim…itd…možda popizdim pa ubodem musara…. malo mi več sta ta vina ida k….c…..i sam sebi kaj ne pijem niš novo..a i nem mogu u tom cjenovnom rangu..ali bit će bolje…
Hej Luka, samo da nebi doslo do zabune ja nisam ovo napisao. Ovo je neki novi Luka, pozdrav imenjaku.
ima gdje u zagrebu za kupiti sauvignon ?
mineralnost i naelektriziransost rizlinga mi vrlo bitna stavka pa budemo pričekali za probu još malo :)iako ne znači da i bez toga vino ne može biti dobro.vrlo dobro.no ne i izvrsno.
Apsolutno mi nije namjera mijenjati percepciju i neciji osobni dojam glede bilo kojeg vina…postujem svacije misljenje 🙂 zato i je ovaj posao posebno dinamican i izazovan, i zato ga volimo 😉 Priznajem, posebno sam osjetljiv na teme ekologije u vinu jer znam koliko je to izazovno i zahtijeva potpunu posvecenost. Zato i treba prihvatiti nove tehnologije da nam olaksaju, ali moraju biti u skladu s principima. Eto, lijepi pozdrav svima i bez zamjere!
Luka sa vvv foruma?? 🙂