Revizija arhive podruma Miloš @Vinska čitaonica

milos-arhiva-2Teško mi je izdvojiti najdražu tematsku radionicu koja se dogodila u Vinskoj čitaonici. Ova je bila stvarno posebna. Jedina do sad u kojoj su sudjelovala vina samo jedne vinarije.

milos-arhiva-3Trebalo je proći dvadeset godina da bi znali zašto. Da bi taj rezultat mogli s nečim usporediti, možda će trebati proći još toliko vremena. Dok ne uspostavimo jasnu razliku između starosti i dugovječnosti. Dugovječnost nije isto što i starenje. Vino nastaje u vinogradu, školuje se u podrumu i razvija u boci. Razvoj nije starenje. Ali razvoj može trajati dugo. To često znači da se vino pretvori u nešto što se ne može reproducirati niti jednim drugim načinom, osim vremenom. Usporedivom količinom vremena koja će formirati vino u boci na način da je nakon dvadeset godina bolje nego u trenutku kad je punjeno za konzumaciju.

Svi Miloševi plavci posjeduju prepoznatljive zajedničke karakteristike. Stanovita „ljekovita“ eteričnost i način na koji vino „diše“ su indikatori arhetipa plavaca Miloš. Različitosti je puno lakše detektirati, a one uglavnom ovise o obilježjima berbe.

milos-arhivaPlavac 2006 rezultat je tople berbe. Danas je ovo vino u svojoj najelegantnijoj pojavnosti. Kožnatost i kadulja. Za razliku od svježine Plavca 2008. Ali i fluida koji sve povezuje. I voće i herbalnost i zemljanost. Uz ovakav aromatski raspon i balans zbog kojeg još uvijek djeluje mlado, te večeri 19. prosinca, ovaj meni najdraži Plavac bio je nešto zatvoreniji od očekivanog. Ali je zato Plavac 2009. blistao. Vrlo topla godina. Vino je demonstriralo senzacionalan razvoj u čaši od tvrdoće i visoke zrelosti u balans izražene mineralne signature, onome što ostane ustrajati na nepcu nakon gutljaja.

Topla, ali ne ekstremno vruća 2005. omogućila je da uživamo u Stagnumu svilenkastih tanina koji je ne samo još uvijek u punoj snazi i predivno razvijen, već je primjer uravnoteženosti i sklada Plavca Malog.

Stagnum 2004. plod je svježije berbe. Neobičan, drugačiji Stagnum, mračniji. Počinje s opojnom floralnosti, završava s brutalnom mineralnosti. Krv. Tanin. Život. Koliko god se činio specifičan, opet je toliko prepoznatljiv kao Stagnum. Što utjelovljuje taj identitet? Čini mi se da je ovo godište tek ušlo u briljantnu fazu i da bi moglo ponuditi svoj odgovor na ovo pitanje.

Napokon, Stagnum 1996. Naravno, „tercijarno“. Medasto, orašasto, suhe smokve… ali toliko cjelovito, kompaktno i dubinski uravnoteženo da to ne želim unakaziti pokušajem opisa.

Miloševi vinogradi na Cmijevoj glavici posađeni su lozom koja nije cijepljena. Dok danas konvencionalna agronomija očekuje prinos u drugoj godini nakon sadnje, standardi su ponešto drugačiji u ovom scenariju. Sedam, osam ili čak deset godina može proći do prvih plodova, ali takav vinograd ima mogućnost ostvariti punu formu u godinama dok je konvencionalan već iscrpljen i u većini presađen.

Još jednom koristim priliku zahvaliti obitelji Miloš na povjerenju i osobito Ivanu na vođenju radionice.

Volio bi zaključiti vinski uspješnu 2016. godinu s najboljim željama za 2017. Da za dvadeset godina napravimo radionicu s plavcima 2017. Neka odbrojavanje počne 🙂

Oglasi

2 thoughts on “Revizija arhive podruma Miloš @Vinska čitaonica

  1. Ivan 03/01/2017 / 14:40

    kakve su to točno čaše? ovako napamet mi ne izgledaju baš najsretniji odabir za Miloševa vina but I could be wrong..

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s